Veliko istraživanje o umirovljenicima i koroni: Najviše im pomogla obitelj, najmanje država

Josip Mihaljević
19. lipnja 2020.
Novosti
A- A+

Trinaest profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kontaktiralo nas je prošloga mjeseca. Trebali su im umirovljenici za zanimljivo istraživane o utjecaju pandemije koronavirusa na njihovo psihičko zdravlje. Jučer su predstavili rezultate istraživanja, a mi objavljujemo dio koji se odnosi na umirovljenike.

umirovljenik maska

Ilustracija: Unsplash

Trinaest profesorica i znanstvenica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu osmislilo je istraživanje psihičkih posljedica pandemije Covida-19 u kojem žele saznati – kako smo svi mi?

Prije nešto više od mjesec dana, zamolili su nas da pozovemo naše čitatelje-umirovljenike da sudjeluju u istraživanju, a već jučer su predstavile rezultate.

U općem dijelu istraživanja sudjelovali je 237 umirovljenika, a posebni dio upitnika s detaljnijim pitanjima ispunilo je 116 osoba (49%). Većinu uzorka su činile žene (82%), najčešće visokoobrazovane osobe (51%), potom osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem (31%) i višom školom (14,7%), a najmanje je bilo onih s osnovnoškolskim obrazovanjem (3,4%).

Zbog specifičnosti online načina prikupljanja podataka, ovaj uzorak umirovljenika pristran je i opisuje one starije osobe koje se znaju služiti suvremenom tehnologijom ili su imale nekoga da im pomogne pri ispunjavanju. A sada, idemo vidjeti podatke!

Umirovljenici se ne osjećaju posebno podložnijima zarazi od ljudi ostalih generacija

Najveći broj umirovljenika (42%) smatra da su jednako podložni bolesti Covid-19 kao i osobe ostalih generacija, a 16% ih je kazalo da se uopće ne osjećaju ranjivima na tu bolest.

S druge strane, malo više od trećine ispitanika (37%) smatraju da su ranjiviji na Covid-19 od ostalih generacija, a najbizarniji podatak je da 6% umirovljenika smatra da su na Covid-19 otporniji nego druge generacije.

Da bi se baš zbog svoje dobi mogli razboljeti jako je brinulo tek 7,5% umirovljenika, malo ih se brinulo 68%, a 25% ih se nije brinulo od obolijevanja s obzirom na svoju dob.

Ako bi pak oboljeli od koronavirusa, 16% umirovljenika se brinulo da bi mogli umrijeti, malo se brinulo njih 42%, a jednako toliko umirovljenika se uopće nije brinulo u slučaju da se zaraze.

Malo manje od trećine umirovljenika (28%) izbjegavalo je kontakte s drugim članovima obitelji većinu vremena, , neko vrijeme njih 37%, a 20% umirovljenika je izbjegavalo kontakte s mlađim članovima obitelji.

Više ih brinu ekonomske posljedice pandemije, nego sama pandemija

Umirovljeničke brige vezane uz pandemiju ispitali su na ljestvici od tri stupnja:

  1. ne brine me
  2. brine me malo
  3. brine me jako

Čak 82% umirovljenika brine da će pandemija loše utjecati na kvalitetu njihovih života (njih 28% to brine jako, a malo ih brine 54%).

Unatoč brojnim izjavama istaknutih članova Vlade, čak 69% umirovljenika misli da je isplata mirovina ugrožena (njih 27% to brine jako, a malo ih brine 42%).

Treća briga po redu je pogoršanje drugih zdravstvenih stanja i bolesti zbog nedostupnosti zdravstvene skrbi tijekom pandemije – to je brinulo 59% umirovljenika (14% jako, 45% malo).

Četvrta briga bila je nemogućnost ili otežanost nabave zaštitnih sredstava (45%) ukupno, dok je najmanji problem u cijeloj priči za umirovljenike bio zaraza zbog kontakata s drugim članovima obitelji. To je brinulo tek 48% umirovljenika (njih 42% malo, a 6% jako).

Deset posto umirovljenika doživjelo osudu ili prigovor nepoznatih ljudi u javnosti

Samo 10% umirovljenika je izjavilo da su doživjeli prigovor ili osudu od nepoznatih ljudi u trgovinama, ljekarnama, parkovima i slično jer su kao starije osobe u vrijeme preporučene karantene išli van.

Najviše osuda je pak došlo od članova vlastite obitelji (30%).

Bez kontakta s bilo kime su provodili od 1-10 dana, iako je to najčešće bio tek jedan dan.

Pomoć od članova lokalne zajednice, susjeda ili slično dobilo je 14% umirovljenika.

Najbolje se za njih brinula obitelj, a najgore – država

Umirovljenici su u istraživanju mogli ocijeniti različite dijelove društva prema tomu koliko su im pružili skrbi. Najgora ocjena je 1, a najbolja 5.

Najveću ocjenu dobili su članovi obitelji (M=4,29), a drugu najveću ocjenu organizacije poput Crvenog križa, Caritasa, udruga navijača i slično (M=3,9).

Lokalna zajednica podrazumijeva pomoć od strane susjeda, lokalnih udruga, gradova, lokalnih stožera civilne zaštite, a umirovljenici su ih ocijenili s M=3,23.

Najgoru ocjenu dobila je država (M=3,04), a evo nekih detalja koje su posebno zamjerili državi. Brigu za umirovljenike neovisno o pandemiji smatraju još lošijom (M=2,67), a mogućnost sudjelovanja umirovljenika u odlukama koje se tiču njih samih još lošijom (M=2,10), a najslabiju ocjenu su dali oko sudjelovanja umirovljenika u odlukama koje se tiču cijele države (M=1,98).

umirovljenici korona

Foto: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Umirovljenici su anksiozni, depresivni i pod stresom

Umirovljenici koji su sudjelovali u istraživanju su u prosjeku doživjeli pet stresnih događaja vezanih uz pandemiju, a maksimalan broj stresora koja je doživjela jedna osoba bio je 11 od 20 ispitanih događaja.

“Uobičajene” razine tjeskobe ili anksioznosti osjeća 35% umirovljenika iz istraživanja, blago povišenu anksioznost njih 20%, dok je čak 45% izvijestilo o simptomima koji upućuju na umjerenu do ekstremno jaku anksioznost.

O normalnoj razini depresivnosti izvještava 42% sudionika, blago povišenoj depresivnosti njih 23%, a 35% ispitanika izvijestilo je o simptomima umjerene do ekstremno jake depresivnosti.

Razina stresa normalna je kod dvije trećine umirovljenika, a preostala trećina imala je blagu do umjereno povišenu razinu stresa.

“Svi ovi aspekti pogoršanog psihičkog zdravlja (depresivnost, anksioznost i doživljaj stresa) izraženiji su kod umirovljenica i umirovljenika koji su izrazili veću zabrinutost u vezi s Covid-19 pandemijom i izvijestili o većem broju doživljenih stresnih događaja”, navodi se u rezultatima istraživanja.

Umirovljenici su bili pogođeni medijskim izvještavanjem o starijima

Posljednja stvar koju su analizirali jest dojam umirovljenika o medijskom izvještavanju o starijima tijekom pandemije.

Na pitanje koliko su puta u medijima čuli ili pročitali nešto o starijim osobama i pandemiji što ih je povrijedilo, 61% umirovljenika odgovara da su to čuli više nego jedanput, no kada ih se pita koliko točno – većina kaže da se radilo o jednom ili dva slučaja.

Međutim, 17% umirovljenika kaže da su ih medijski izvještaji povrijedili gotovo svakodnevno.

“Trideset posto umirovljenika je smetalo što se stariji ističu kao razlog posebnih mjera zaštite, što se prilikom izvještavanje o oboljelima i umrlima ističe njihova starija dob, kao i postojanje komorbiditeta, a naglašavanje ranjivosti starijih osoba smetalo je 25% umirovljenica i umirovljenika”, zaključuje se u rezultatima istraživanja.

Veliko istraživanje o umirovljenicima i koroni: Najviše im pomogla obitelj, najmanje država
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap