Svjetska banka s lošim vijestima: Hrvatska je na putu prema dubokoj recesiji

Josip Mihaljević
14. travnja 2020.
Novosti
A- A+

Svjetska banka ažurirala je jučer proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, a za Hrvatsku brojke stoje dosta loše. Prognoziraju pad BDP-a za 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla narasti iznad devet posto.

novac

Foto: Unsplash

Iz Svjetske banke procjenjuju da će hrvatski turizam i izvoz roba biti teško pogođeni, a to će rezultirati i “dubokom recesijom”, piše N1.

“Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjenjem BDP-a ove godine za 6,2 posto”, stoji u prognozi Svjetske banke od prošlog tjedna.

Smatraju i da će posljedice na tržištu rada biti teške. Kako su pogođene sve države, mnogi naši radnici iz inozemstva gube posao, vraćaju se u Hrvatsku i podižu stopu nezaposlenosti. U veljači je stopa nezaposlenosti iznosila 8,3 posto, a Svjetska banka predviđa da bi mogla premašiti devet posto.

Vladini paketi mjera značit će i nova zaduživanja, a zadužit ćemo se za oko 8 posto ukupnog BDP-a. Udjel javnog duga u BDP-u bi tako mogao skočiti s trenutačnih 73,2 posto na gotovo 84 posto.

Međutim, istaknuli su da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promijeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove – a to bi zahtijevalo velike reforme u načinu na koji funkcionira država.

Što recesija znači za umirovljenike?

Što očekivati od mirovina i mirovinskog sustava u krizi? Brojke ne izgledaju dobro

Hrvatska je podosta godina provela u prošloj recesiji, a ekonomske krize nisu dobre vijesti za umirovljenike. Po svemu sudeći, Hrvatska će se ponovno zadužiti. Kada se zadužimo, to najčešće znači da u narednom razdoblju ne treba očekivati rast plaća.

Rast plaća u proteklih par godina bio glavni pokretač “mršavih” usklađivanja mirovina, koja bi u budućnosti trebala postati još mršavija.

S druge strane, Hrvatska je za ovu krizu nešto spremnija nego 2008. godine. Ministri i premijer Plenković ponavljaju kako mirovine sigurno neće dirati, što znači da se usklađivanja mirovina, koliko god mršava bila – i dalje mogu očekivati. Posljednje usklađivanje mirovina iznosilo je samo 0,7%, a drugo ovogodišnje usklađivanje mirovina se očekuje u rujnu.