Stručnjakinja o financijskoj pismenosti: ‘Osobe od 60 do 69 godina postižu bolji rezultat od ostalih ispitanika’
Nažalost, u Hrvatskoj je sve veći broj primatelja najniže mirovine. Tim iznosom je gotovo nemoguće pokriti osnovne životne potrebe, a kako bi ovo ipak bilo ostvarivo, o financijskoj pismenosti umirovljenika razgovarali smo sa savjetnicom za praćenje zaštite potrošača Hrvatske narodne banke, Anom Pisačić. Na kraju razgovora nam je otkrila kako je izuzetno važno i voditi kućni proračun, odnosno pratiti svoje troškove.
Financijska pismenost umirovljenika | Foto: Ana Pisačić & Unsplash
Poražavajuće je da u Hrvatskoj čak trećina osoba starije životne dobi živi u riziku od siromaštva. Tome u prilog ne ide ni činjenica da je broj primatelja najniže mirovine u neprestanom porastu što definitivno ukazuje na nizak životni standard umirovljenika. Iako raspolaganje novcem nikada nije bilo jednostavno, ono je posljednjih godina, po mnogima, postalo gotovo nemoguće. Brojna kućanstva u Hrvatskoj jednostavno nisu u mogućnosti financijski pokriti osnovne životne potrebe, kao što su hrana, smještaj, režije i stvari za osobne potrebe.
Financijska pismenost hrvatskih građana uvelike se razlikuju. Zanimljivo je kako financijska pismenost umirovljenika varira i ovisno o dobi ispitanika, kako se navodi u istraživanju financijske pismenosti u Hrvatskoj. Zavidan rezultat su tako ostvarile osobe od 60 do 69 godina, dok su osobe starije od 70 godina prepoznate kao osobe s najnižom ukupnom financijskom pismenosti. Savjetnica za praćenje zaštite potrošača Hrvatske narodne banke (HNB) Ana Pisačić nam je u razgovoru rekla u kojoj su mjeri Hrvati financijski pismeni, s naglaskom na umirovljenike. Osvrnula se i na digitalnu financijsku pismenost, otkrila nam je ključnu komponentu u raspolaganju novcem, a otkrila nam je i kako se izvući iz financijskog deficita.
Financijska pismenost
Financijska pismenost je jedan od onih pojmova čije je značenje svima jasno, ali samo donekle, stoga nam je savjetnica Ana Pisačić definirala taj pojam. Prema njezinim riječima, za financijsku pismenost se najčešće kaže da je kombinacija osviještenosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka.
– Kako bismo mogli procijeniti financijsku pismenost pojedinaca na međunarodnom nivou prihvaćena je metodologija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kojom se prate tri komponente tijekom višegodišnjih ciklusa istraživanja. Najznačajnija komponenta je financijsko ponašanje potrošača, poput planiranja potrošnje, vođenja kućnog proračuna i aktivno upravljanje financijama, zatim njihovo financijsko znanje koje predstavlja poznavanje osnovnih financijskih pojmova ili izračun kamate putem primjerice jednostavnog i složenog kamatnog računa te njihovi financijski stavovi prema štednji ili potrošnji, rekla je Ana Pisačić, savjetnica za praćenje zaštite potrošača Hrvatske narodne banke.
Asimetrija znanja između potrošača i industrije
Neizostavan značaj financijske pismenosti se može sagledavati kroz kvalitetniju zaštitu potrošača pri korištenju bankovnih i financijskih usluga.
– Politike zaštite potrošača provode se kontinuiranim unaprjeđenjem regulatornog okvira koji pojedincima jamči bolju zaštitu prava dok koriste bankovne i financijske usluge, odnosno povećanjem razine transparentnosti za industriju kroz veći opseg predugovornih informacija koje potrošači moraju dobiti o proizvodu prije nego li sklope ugovor o korištenju, međutim zbog asimetrije znanja između potrošača i industrije te katkad nedovoljnog potrošačevog razumijevanja proizvoda koji koristi, potrebno je istovremeno djelovati i na području jačanja financijskih kompetencija potrošača odnosno financijskoj pismenosti, dodala je.
Financijska pismenost umirovljenika
Kada je riječ o financijama, postavlja se pitanje jesu li osobe starije životne dobi, a s njima i umirovljenici, dovoljno opismenjene. Prije svega, stručnjakinja Pisačić pojasnila je kako se financijska pismenost u Hrvatskoj mjerila po metodologiji OECD-a tijekom tri međunarodno usporediva ciklusa istraživanja: 2015./2016. godine, 2019./2020. godine i 2022./2023. godine. Na temelju rezultata tih istraživanja, u Hrvatskoj je zabilježen kontinuirani rast ukupne financijske pismenosti, pogotovo u dijelu financijskog znanja ispitanika.
U nastavku se osvrnula na konkretne brojke tvrdeći da je inicijalna ocjena ukupne financijske pismenosti u prvom ciklusu iznosila 56 posto, u drugom ciklusu je bila 59 posto, dok je ove godine ostvareno 60 posto od ukupnog mogućeg rezultata. Što se tiče dijela istraživanja koji se odnosi na financijsko znanje ispitanika, ono je raslo iz kruga u krug za čak pet posto. U prvom ciklusu ono je bilo na razini od 60 posto, u drugom je bilo 65 posto, a u onom posljednjem, ovogodišnjem ciklusu istraživanja ostvareno je čak 70 posto.
Potrebno je naglasiti da su različite dobne skupine ostvarile drugačije rezultate, kazala je Pisačić koja je u nastavku pojasnila kako postoje razlike u rezultatu koje ostvaruju osobe od 60 do 69 godina i osobe starije od 70 godina.
– I dok osobe od 60 do 69 godina postižu prosječan ili bolji rezultat od ostalih ispitanika, rezultati nam ukazuju da su osobe starije od 70 godina, jednako kao i ispitanici u dobi od 18 do 19 godina, prepoznate kao osobe s najnižom ukupnom financijskom pismenosti, odnosno u pravilu tijekom svih ciklusa istraživanja ostvaruju slabiji rezultat u sve tri promatrane komponente. Međutim, potrebno je dodatno istaknuti i da niži rezultat također u pravilu postižu osobe nižih prihoda, te osobe sa završenom samo osnovnom školom, što također treba imati u vidu prilikom interpretacije dobivenog rezultata, izjavila je Ana Pisačić.
Digitalna financijska pismenost osoba starije životne dobi
U obzir bi trebalo uzeti i ubrzanu digitalizaciju koja je prisutna u svim sferama društva, naglasila je naša sugovornica. Upravo zbog nje su u trećem ciklusu istraživanja financijske pismenosti po metodologiji OECD-a ispitanicima postavljana i pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanima uz financijsko ponašanje u digitalnom svijetu.
– Rezultati digitalne financijske pismenosti pokazali su kako osobe starije životne dobi, od 60 do 79 godina ostvaruju znatno lošije rezultate od prosjeka. Tako primjerice ukupna digitalna financijska pismenost ispitanika u 2023. godini iznosi 49 posto, dok osobe u dobnoj skupini od 60 do 69 godina ostvaruju rezultat od 44 posto, a stariji od 70 godina 30 posto ukupnog mogućeg rezultata, a istovjetan trend prisutan je u sve tri promatrane kategorije pitanja. Navedeni rezultati ukazuju na potrebu da se građani osim o financijskoj pismenosti, još više informiraju o digitalnoj financijskoj pismenosti, pri čemu je važno edukacije provoditi na lako usvojiv način koji ne zahtijeva složeno predznanje, pogotovo kada je riječ o osobama starije životne dobi, smatra savjetnica Pisačić.
Financijska otpornost
Nije novost da nedovoljna financijska pismenost utječe na raspolaganje novcem, no postavlja se pitanje u kojoj mjeri se to prelijeva i na druge sfere, kao što su i sama kvaliteta života umirovljenika. Baš kao je to i Pisačić objasnila, za financijski pismene građane se može reći kako imaju bolje preduvjete za ostvarivanje financijske otpornosti. Točnije rečeno, upravo oni imaju sposobnost suočavanja s neočekivanim gubitkom prihoda ili neplaniranim izdacima. Kako bismo postigli financijsku otpornost, prema Pisačić je potrebno imati sposobnost svakodnevnog upravljanja osobnim financijama, planirati potrošnju, razborito se zaduživati i dugoročno štedjeti.
– Prema rezultatima istraživanja financijske pismenosti možemo reći da se znatan postotak naših sugrađana odgovorno odnosi prema potrošnji, primjerice u 2023. godine 70 posto ispitanika reklo je kako pažljivo razmisle prije kupnje, a njih 68 posto pažljivo vodi računa o svojim financijskim poslovima. Međutim, u okviru ocjene financijskog ponašanja građana procjenjuje se i mogućnost pokrivanja iznenadnih financijskih troškova te aktivna štednja, smatra savjetnica za praćenje zaštite potrošača.
Iako se u situaciji da ne mogu spojiti kraj s krajem’ ove godine našlo više ispitanika nego u prethodnom ciklusu, njih 45 posto u odnosu na 33 posto, za izlazak iz takve situacije ispitanici su u značajnom broju koristili strategije koje ne uključuju dodatno zaduživanje, nego su smanjili potrošnju ili su izabrali odricanje što je pozitivan smjer ako na to gledamo kao na izbjegavanje prezaduženosti, što dugoročno gledano može pozitivno utjecati na kvalitetu života, kako umirovljenika, tako i građana svih dobnih skupina, mišljenje je savjetnice Pisačić.
Ključna stvar u raspolaganju novcem
Neovisno o razini naše financijske pismenosti, od presudne važnosti je financijsko ponašanje koje, između ostalog, ukazuje i na to kako ćemo raspolagati vlastitim novcem.
– Konkretno, na ponašanje otpada čak 45 posto naše ukupne ocjene financijske pismenosti, a to znači da već određenim korekcijama svog ponašanja, možemo u bitnome utjecati na našu ukupnu financijsku pismenost. Štednja se smatra ključnim dijelom našeg ukupnog financijskog ponašanja. Primjerice, jedno od pitanja kojim se procjenjuje koliko se pojedinac ispravno financijski ponaša je i kategorija aktivne štednje, prema riječima Ane Pisačić.
Jedno od pitanja koje je postavljeno ispitanicima u sklopu istraživanja financijske pismenosti se odnosilo na to jesu li na bilo koji način štedjeli u proteklih 12 mjeseci. Bilo kakav aktivan oblik štednje ili čak i ulaganja smatraju se poželjnim ponašanjem, ističe savjetnica. U nastavku je pojasnila kako se štednja smatra najboljim načinom za smanjenje financijske ranjivosti, odnosno mogućnost da se uslijed smanjenih primanja ili povećanih izdataka nađemo u situaciju u kojoj nećemo imati dovoljno novaca za financiranje tekuće potrošnje i životnih potreba.
Prema Pisačić, treba napomenuti kako i naš odnos prema novcu može biti jedan od uzroka ponašanja koje će dovesti do toga da novac imamo ili nemamo.
– Isto tako, jedan od stavova koji je itekako poznat je: živim za danas i puštam da se sutra pobrine samo za sebe. Nasuprot tome, osoba koja svaki mjesec izdvaja i najmanji iznos štednje tijekom cijelog života, može prikupiti zavidnu količinu novca ako uistinu štedi tijekom cijelog života. Razmislimo primjerice o tome koliko može značiti još jedna dodatna mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog stupa, rekla je savjetnica za praćenje zaštite potrošača Hrvatske narodne banke Ana Pisačić.
Kako se izvući iz financijskog deficita
Budući da većina umirovljenika ne može štedjeti, mnoge zanima postoje li neke metode pomoću kojih bi umirovljenici izvukli iz financijskog deficita. U nastavku je Pisačić pojasnila kako neovisno o dobi, jedna od korisnih metoda koja može pomoći u uspješnom upravljanju osobnim financijama je pažljiva i promišljena potrošnja.
– Iako možda više ne možemo utjecati na faktore poput visine mirovine, uvijek možemo vidjeti na koji način, koliko i na što trošimo naš novac. Vođenje kućnog proračuna može nam pomoći pri boljem razumijevanju i planiranju financija, a ako nam prilike to dozvole na taj način možemo vidjeti imamo li možda prostora za neke uštede, zaključila je savjetnica Pisačić.
