Štetni ugovori o uzdržavanju starijih: Zašto država odbija napraviti registar?
Na opasnosti sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju umirovljeničke udruge upozoravaju već godinama. Naime, starije osobe pritom postaju naivne žrtve predatora u lovu na nekretnine, makar bila riječ i o najužim članovima obitelji, a bez stvarnog preuzimanja brige i skrbi o staroj i nemoćnoj osobi. Unatoč brojnim slučajevima prijevare, Hrvatska još uvijek nije uvela registar, a sudski sporovi oko raskida štetnih ugovora i dalje predugo traju.
Pixabay
Iako i Hrvatska javnobilježnička komora smatra da su primatelji uzdržavanja posebna kategorija
ranjivih osoba te predlaže ustrojavanje registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, MPU to i dalje odbija. Također, ne prikuplja ni dostupne podatke sudova o prosječnom trajanju postupaka za raskid ovih ugovora i broju tužitelja koji su tijekom postupka preminuli, upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Ugovore sklapaju radnici u domovima, i to po više njih
“Jedan od argumenata za uvođenje registra zasigurno je dodatna transparentnost, jer bi
omogućavao ne samo kontrolu broja sklopljenih ugovora pojedinog davatelja uzdržavanja, nego i provjeru sklapaju li ih pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi te članovi njihovih obitelji, s korisnicima socijalnih usluga, usprkos zabrani iz Zakona o socijalnoj skrbi.Naime, unatoč ništetnosti oni se ipak sklapaju, jer pružatelji uzdržavanja motivirani lakim stjecanjem nekretnine računaju upravo na nepostojanje registra te na neinformiranost primatelja uzdržavanja i male šanse da će takav ugovor sudskim putem biti proglašen ništetnim” – ističe pravobraniteljica.
Nije moguće provjeriti status kod isplate naknada
S obzirom da se ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju često skapaju ishitreno, primatelj
uzdržavanja nema mogućnost razgovarati s odvjetnikom pa niti ne zna za navedenu zabranu, a
usprkos sklapanju pred sudom ili javnim bilježnikom, za zabranu ne znaju niti navedena tijela, radi
čega ne provjeravaju u kakvom odnosu su ugovorne strane te sklapa li se ugovor suprotno ZSS-u.
Također, bez postojanja ovog registra nije moguće provjeriti ispunjavaju li starije osobe kojima se isplaćuju naknade iz državnog proračuna i sve zakonom propisane uvjete. Naime, uz zajamčenu minimalnu naknadu koju je u 2019. primalo 7.066 korisnika, od 1. siječnja 2021. uvedena je i nacionalna naknada za starije osobe. Predviđa se da će ju koristiti oko 20.000 starijih osoba, a jedan od preduvjeta za njihovo ostvarivanje je da osoba nije primatelj doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja.
