Šteta ili prilika za srebrnu ekonomiju? “Njemačka nam uzima mlade, a vraća stare”
Treba li Njemačka obeštetiti Hrvatsku iz koje uzima mlade, a vraća joj tek stare stanovnike? Takvu tezu zastupa dr. Tado Jurić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Zemlja snova za gastarbajtere koristi našu najbolju radnu snagu, dok se nazad vraćaju samo oni koji odlaze u mirovinu. No, neki u tomu vide priliku za razvoj srebrne ekonomije na način da dobrostojeći “starci” mirovinu zarađenu u Njemačkoj troše u Hrvatskoj.
Ilustracija: Pixabay
Svaki četvrti stanovnik Njemačke došao je trbuhom za kruhom iz neke druge zemlje, pri čemu 415.000 osoba ima hrvatske korijene. Svojim radom oni su obogatili tuđu zemlju, ali ujedno i osiromašili vlastitu. Na pojavu odlaska mladih, a povratka starih upozorava dr. Tado Jurić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Vraćaju nam se umirovljeni gastarbajteri
“Povratnici, dakle hrvatski državljani koji se vraćaju iz EU-a u domovinu, su po svim našim spoznajama mahom hrvatski umirovljenici iz Njemačke i Austrije, takozvani gastarbajteri koji sada odlaze u mirovinu. Ne radi se ni o kakvom povratku recentnih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Njemačka nam uzima mlade a vraća stare” – kaže Jurić za Deutsche Welle.
Naime, među EU članicama, Hrvatska uz Bugare ima najlošiji omjer povrataka i novog doseljavanja u Njemačku. Demografska bilanca je loša, a migracijski saldo zemlje nešto se popravio u posljednje vrijeme zbog ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika pa ih sada Hrvatska u postotku ima više nego Njemačka. No, ostaje pitanje cijene rada.
Hrvatska kao “starački dom” Europe
Jurić stoga zastupa tezu da bi Hrvatska trebala razmisliti o privlačenju iseljenih državljana nazad, umjesto koncepta useljavanja inozemne radne snage. Ipak, državi iseljavanje nezaposlenih i nezadovoljnih građana paše, jer time dobivaju socijalni mir.
“Sve je više onih koji situaciju promatraju kroz tezu da Njemačka Hrvatsku pretvara u svoju vikendicu u mirnodopskim prilikama i svoj štit u slučaju pokretanja masovnih ilegalnih migracija iz Azije i Afrike. Može li se raditi i o tome da se Hrvatsku pretvara u svojevrsni „starački dom Europe” je svakako teza o kojoj treba razmisliti i u pozitivnom, ali i u negativnom svjetlu” – pojašnjava za DW Jurić.
Kao konkretnu mjeru navodi zajednički zdravstveni i mirovinski sustav na razini EU-a i promjenu paradigme prema kojoj su političke stranke u Hrvatskoj glavni spremnici moći, umjesto institucija. Predlaže i financijske potpore za udane žene koje žele imati više djece, a zastupa i tezu da bi Njemačka trebala pomoći državama iz kojih crpi radnu snagu i to na način da financira obrazovnu infrastrukturu od koje i te kako i sama ima koristi.
