Savjeti za korona krizu: Trebali bismo štedjeti, ali i voditi kućne troškove
Analitičarka Anja Tkalčević iz Direkcije za praćenje zaštite potrošača i edukaciju pri agenciji HANFA te znanstvenica Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dale su nekoliko savjeta građanima za financijsko ponašanje u korona krizi. Stvar je vrlo jednostavna i svodi se na dvije stvari – štednju i vođenje kućnih troškova.
Andrea Lučić. znanstvenica s Ekonomskog fakulteta (Snimak zaslona/HRT)
Kako se financijski ponašati u vrijeme korona krize? Odgovor na to pitanje pokušale su dati analitičarka Anja Tkalčević iz Direkcije za praćenje zaštite potrošača i edukaciju pri agenciji HANFA te znanstvenica Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Kada prestane moratorij na kredite doći će do problema
Štedjeti i voditi kućne troškove glavne su smjernice. Većina građana, kada plati sve tekuće obveze na kraju mjeseca, ni nema što staviti na stranu. Ipak, neke troškove možemo srezati, a u tomu nam može uvelike pomoći vođenje proračuna našeg domaćinstva koji uključuje planiranje unaprijed. To nam daje prostora da razmislimo što nam doista treba i eliminiramo nepotrebne kupovine, ili barem one koje si ne možemo priuštiti jer će nam kasnije doći na naplatu.
Lučić je pritom upozorila i na važnu činjenicu da će, kada prestane moratorij na kredite, doći do neugodnog susreta s realnosti.
“Kada kažete čovjeku da štedi, prva njegova reakcija je otpor. Mi moramo prvo savladati veliku količinu otpora da bismo došli do toga da i najmanje odvajanje nas dovodi u puno bolju poziciju od one u kojoj ništa ne štedimo, poručila je Lučić na HRT-u.
Mirovine su sigurne, građani se ne trebaju bojati
Da većina ljudi ne vodi kućne financije, zbog čega onda ni ne zna na što im sve odlazi novac, upozorila je Tkalčević. Primjer takve neracionalne kupovine gomilanje je zaliha koje nam uopće nisu trebale, a trebat će nam mjeseci i mjeseci da ih potrošimo.
“To je nekakva racionalnost kod nas ljudi, teško nam je, a nemamo gdje štedjeti. Zapravo nismo ni pogledati imamo li prostora za štednju i vidjeti možemo li smanjiti tekuću potrošnju i preusmjeriti je na štednju” – istaknula je analitičarka.
Naglasila je da su mirovine u Hrvatskoj sigurne i da se građani ne trebaju bojati.
“Obitelji bi puno bolje funkcionirale kad bi jasno komunicirale svoje želje i kada bi to usklađivali i bilježili. Vođenje kućnog proračuna nije ništa drugo nego doslovno zapisivanje koliko novca odlazi na pojedine kategorije i proizvode. Onda se napravi rekapitulacija svega što se u tom mjesecu dogodilo i naravno usporedba s mjesecima od prije i onima koji dolaze” – zaključila je Lučić.
