Socijalna država? Saborski zastupnici i drugi dužnosnici dobivaju mirovine o kojima ostali mogu samo sanjati

Dok ‘obični’ hrvatski umirovljenik za nešto manje od 33 godine staža zaradi oko 3.200 kuna mirovine, saborski zastupnici, ustavni suci, članovi Vlade i državni revizori dobivaju preko tri i pol puta više, iako se od 2012. umirovljuju prema istom Zakonu. No, ranije su državni dužnosnici išli u mirovinu po posebnom zakonu, a neki od njih i dalje imaju pravo birati što im se više isplati.

Među 19 skupina koje primaju mirovinu po posebnim propisima, s velikom su se pažnjom u javnosti donedavno isticali saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor. Zastupnicima mnogi ionako prigovaraju što se tijekom svojih mandata ne pojavljuju u Hrvatskom saboru, bivšim ministrima da nisu dobro odradili posao, iako su dovedeni na vlast izborima, a ustavni suci i glavni državni revizor uglavnom ostaju u sjeni javne kritike.

Vrijedi spomenuti kako se saborski zastupnici, a shodno tome i druge skupine koje se spominju u ovoj kategoriji umirovljenika mogu podijeliti na dvije grupe. Prva grupa su zastupnici koji su odradili mandat do 22. prosinca 2011., odnosno u prvih šest saziva Sabora. Oni se umirovljavaju po posebnom Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, koji je vrijedio do tada.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Po njemu su saborski zastupnici, ali i ustavni suci te ministri u mirovinu mogli ići s dvije godine mandata te navršenih 55 godina života (50 za žene) i 20 godina radnog staža. Mirovina im se obračunavala po 65 posto osnovice neto plaće, a rasla je za dva posto sa svakom navršenom godinom staža. Ako su zastupnici odradili mandat od tri godine, u mirovinu su mogli i s 15 godina radnog staža. Izmjenama tog zakona povećan je kriterij za odlazak u mirovinu na 60 godina života i 25 godina radnog staža.

Saborski zastupnici koji su mandate ostvarili od sedmog saziva, odnosno od početka 2012. godine, pravo na mirovinu ostvaruju uglavnom prema kriterijima određenima Zakonom o mirovinskom osiguranju. No, oni koji su i ranije imali mandat u Saboru, pa makar on bio i u mirovanju, moći će birati je li im isplativije umiroviti se prema kriterijima iz ZOMO-a ili već spomenutog Zakona. Isto vrijedi i za članove Vlade, ustavne suce i revizore. Oni su druga grupa koja spada u ovu kategoriju umirovljenika.

Predsjednika države se ne spominje

Ovakvo je šaranje s propisima dovelo do toga da je prosječna mirovina nekog saborskog zastupnika, bivšeg ministra, ustavnog suca ili glavnog državnog revizora u lipnju ove godine iznosila 10.688,74 kune, a isplaćena je za prosječno 32 godine, 11 mjeseci i devet dana radnog staža. Takvu mirovinu prima ukupno 687 osoba, od kojih 524 primaju starosnu, petero invalidsku, a 158 obiteljsku mirovinu. Za “obične” umirovljenike s toliko staža, mirovina iznosi u prosjeku oko 3.200 kuna.

Najmanju mirovinu, onu od 4.300,10 kuna prima jedan bivši državni dužnosnik. Riječ je o obiteljskoj mirovini. Dvoje ih prima mirovinu između 4.500 i 5.000 kuna, a radi se o jednoj starosnoj u iznosu od 4.913,27 kuna i jednoj obiteljskoj od 4.593,40 kuna. Najviše bivših dužnosnika, njih 592, prima mirovine više od 8.000 kuna. Konkretno, njihov prosjek mirovine iznosi 11.279,61 kunu i isplaćen je za 33 godine, dva mjeseca i 20 dana staža.

Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne pokazuju nam broj saborskih zastupnika, članova Vlade, ustavnih sudaca i revizora, kao niti to koliko ih ima pravo na mirovinu po starom posebnom propisu, a koliko prema ZOMO-u. No, zato znamo da je među njima 470 muškaraca i 217 žena. Pritom je vidljiv i disparitet među spolovima i na najvišoj razini, jer muški dužnosnici u prosjeku primaju 11.294,73 kune za 32 godine, šest mjeseci i 26 dana staža, dok njihove kolegice dobivaju prosječno 9.376,25 kuna za godinu i dva mjeseca staža više.

Ako niste primijetili, među državnim dužnosnicima obuhvaćenima posebnim propisima, ili tablicama HZMO-a, nema predsjednika države. Njima se, prema članku 2.a Zakona o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti, mirovina određuje kao starosna po ZOMO-u.