Rad na crno i dalje je raširen, a pravi šok dolazi u mirovini

Europska unija provodi kampanju “Pošten rad, jasna pravila igre” u koju je uključen i Državni inspektorat RH. Procjenjuje se da svi oblici rada na crno državi oduzimaju do 30 posto BDP-a, a manje uplate u mirovinski sustav najčešće rezultiraju rješenjima o najnižoj mirovini.

Državni inspektorat RH uključio se u kampanju Europske unije “Pošten rad, jasna pravila igre” koja za cilj ima potaknuti borbu protiv neprijavljenog rada koji je i dan danas široko raširen, piše Glas Slavonije.

Cilj kampanje je zaštita radnika i dodatno podizanje svijesti o radničkim pravima, negativnom utjecaju rada na crno i mogućnostima zaštite protiv samih radnika.

Ljudima koji teže dolaze do posla prihvatit će bilo kakve uvjete, a dobar dio njih će prihvatiti i nešto veću plaću “na ruke”, iako će službeno biti prijavljeni na minimalac. Još jedan oblik je ako se radnik prijavi na pola radnog vremena, a odrađuje punih 40 sati tjedno.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“U Državnom inspektoratu posebno smo osjetljivi na pitanja radnika i njihovih prava. Stoga nas posebno veseli što smo dio ove hvalevrijedne koordinirane akcije. Takav rad radnike izlaže mnoštvu rizika, sputava konkurentnost na tržištu, a utječe i na javne financije”, kazao je glavni državni inspektor Andrija Mikulić.

Siva ekonomija okreće milijarde

Ekonomski analitičar Luka Brkić kaže da u Hrvatskoj, grubo govoreći, siva ekonomija čini približno 30 posto BDP-a. Radi se o milijardama eura.

Šanse da će crni rad biti rasprostranjen veće su ako ne postoji pravno uređen sustav, nadzor i kontrola – to bi podrazumijevalo brzu detekciju i sankcije koje bi demotivirale poslodavce od takvog načina iskorištavanja radnika.

“Tamo gdje je pitanje plaćanja poreza civilizacijsko pitanje koje većina ljudi razumije kao plaćanje za javna dobra, koja država kao takva isporučuje (je li to javno zdravstvo, socijala, investicije u zelenu ekonomiju), postoji svijest da je to za dobrobit cijeloga društva. To je usko povezano s kvalitetom ekonomije i kulturološkim vrijednostima”, kazao je Brkić za Glas Slavonije.

Doprinosi pokrivaju pola potrebne svote za isplatu mirovina

U Hrvatskoj doprinosi za mirovinski sustav pokrivaju jedva preko pola potrebne svote za isplatu mirovina. Ostatak se isplaćuje iz prihoda proračuna – dobar dio toga dolazi iz PDV-a.

Brkić upozorava da rad na crno smanjuje sredstva u mirovinskom proračunu što će za posljedicu imati i negativne efekte na radnike. Kada radnik koji je radio na crno bude išao u mirovinu, javit će mu se razni problemi. Ako nije bio prijavljen, neće mu se priznati staž, a ako je bio prijavljen na manji broj sati ili na minimalnu plaću ne može se nadati pristojnoj mirovini.

Podaci nekih istraživanja pokazuju da Hrvatska, uz Bugarsku, ima najveći postotak sive ekonomije u Europi. On se kreće od 25 do čak 35 – što znači da je siva ekonomija vrijedna između 11 i 16 milijardi eura.