Profesor: Demografiju nećemo obnoviti narativom da su bake rađale po desetoro djece
Razvijene zemlje već neko vrijeme prati pad fertiliteta, ubrzano starenje stanovništva i općenito manja populacija. S druge strane, manje razvijeni dijelovi svijeta poput subsaharske Afrike bilježe povećanje stanovništva. Profesor demografije Ivan Čipun tvrdi da jednokratne novčane pomoći donose samo kratkoročne rezultate i da fokus treba biti na dugoročnim, fleksibilnim i podatkovno utemeljenim mjerama.
Ljudi na ulici | Foto: Pexels
Mnoge zapadne zemlje već godinama muku muče s demografijom, a u Hrvatskoj je zbog toga i osnovano Ministarstvo demografije i useljeništva. Dok se razvijene zelje suočavaju s padom fertiliteta, starenjem i smanjenjem broja stanovnika, velike regije poput Afrike bilježe snažan rast stanovništva. Pročelnik Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Čipun rekao je za Glas Slavonije da postoji velika neravnoteža u demografskim obrascima diljem Zemlje.
Izrael jedina iznimka, ali njihov model nije primjenjiv na Zapadu
Uzroka je puno, a Čipun ističe nesigurno zaposlenje, skupo stanovanje, otežano usklađivanje rada i obiteljskog života, manjak institucionalne podrške, ali i kulturološki pomak prema individualizmu, odgađanju roditeljstva i percepciji djece kao životnog izbora, a ne društvene norme. Među razvijenim zemljama, jedina iznimka je Izrael i to zbog povijesnih, religijskih i geopolitičkih čimbenika. No, njihov model nije moguće prenijeti na sekularna i individualizirana društva Zapada. Student završne godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dobio je nagradu Hanfe za 2024. jer je u svom radu objasnio da mirovinski sustav nije održiv zbog starenja stanovništva. Više o tome pisali smo ovdje.
– Kako bi nadoknadile demografski pad, mnoge se razvijene zemlje sve više oslanjaju na imigraciju. No bez stvarne revitalizacije uvjeta za obiteljski život, ni imigracija neće dugoročno stabilizirati populaciju, kazao je Čipun.
‘Problem nije broj ljudi, već neravnoteža’
Iako se demografska slika pogoršava, našem planetu ne prijeti izumiranje, tvrdi Čipun. Dodaje kako globalna populacija raste, iako sporije nego prije, i projekcije UN-a pokazuju da će dosegnuti vrhunac u drugoj polovini ovog stoljeća. Dok u Europi, Japanu, Južnoj Koreji i Kini bilježimo niske stope fertiliteta, subsaharska Afrika i dijelovi Bliskog istoka bilježe snažan rast. Takva neravnoteža stvara pritisak na migracije, tržište rada, političku stabilnost i globalnu sigurnost.
– Problem nije broj ljudi, već neravnoteža između demografske dinamike, društvenih resursa i političke spremnosti za prilagodbu demografskim promjenama. Ujedinjeni narodi upozoravaju da su alarmizam zbog niskog nataliteta i diskursi ‘katastrofe’ često pretjerani i mogu voditi u nacionalističke i regresivne politike – protiv imigracije, rodne ravnopravnosti ili reproduktivnih prava. Umjesto toga fokus treba biti na stvaranju uvjeta u kojima će parovi i pojedinci moći ostvariti veličinu obitelji u onom broju i onako kako žele – ni više ni manje, smatra Čipun.
Imperativ ‘rađajte više’ neće podići fertilitet
Najnovija demografska istraživanja pokazuju da pad fertiliteta nije samo posljedica ekonomskih problema, već i promjene životnih prioriteta. Mladi sve rjeđe ulaze u brak, a roditeljstvo vide kao zahtjevan i skup izazov. U Hrvatskoj, Strategija demografske revitalizacije do 2033. i Ministarstvo demografije predstavljaju važan iskorak prema sustavnom pristupu. Ipak, pokazatelji poput niske fertiliteta i iseljavanja i dalje su loši.
Promjene su uglavnom lokalne i spore, a problem je i slaba evaluacija te spora prilagodba politika. Kao glavne probleme sporog demografskog oporavka Čipun navodi visoke troškove stanovanja, nedostatak jaslica i vrtića, nesigurno zapošljavanje, nepovjerenje u institucije i opća neizvjesnost. Dodaje kako jednokratne novčane pomoći donose samo kratkoročne rezultate. Čipun ističe da su potrebne dugoročne, fleksibilne i podatkovno utemeljene mjere.
– Demografsku obnovu nećemo postići strahom ni nostalgičnim narativima kako su naše bake rađale po desetoro djece, nego stvaranjem uvjeta u kojima se ljudi mogu slobodno i dostojanstveno odlučiti za život s djecom. Umjesto imperativa ‘rađajte više’ treba reći: ‘Stvorimo društvo u kojem će se željeno roditeljstvo moći i ostvariti’, poručio je Čipun.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
