Prije 58 godina u Zagrebu se dogodila velika poplava koja je ostavila katastrofalne posljedice

Ana Kanazir
25. listopada 2022.
Novosti
A- A+

Na današnji dan se 1964. godine u Zagrebu dogodila velika poplava koja je ostavila značajnog traga na životima, ali i na vizuri grada. Sve se dogodilo s noći 25. na 26. listopada kada je došlo do pucanja nasipa, a rijeka Sava je poplavila Zagreb. Voda je prekrila više od šest tisuća hektara užeg grada, točnije, rijeka se prelila preko nasipa na područje tadašnjih kvartova Susedgrad, Trešnjevka, Peščenica i Remetinec. Život je izgubilo 17 ljudi, 40.000 ljudi je ostalo bez krova na glavom, a kada se govori o materijalnim štetama, one su iznosile 120 milijardi tadašnjih dinara, u što nisu uključene štete nanesene privredi.

poplava u Zagrebu

Poplava u Zagrebu | foto: Hrvatski državni arhiv

Iako nije prva poplava u glavnom gradu, ova poplava je najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb, a svi koji su je doživjeli i dan danas svojim kćerima i sinovima, ali i unukama i unucima prepričavaju ovaj tragičan dan. Upravo se nakon ove poplave krenulo aktivno raditi na sistemu obrane od poplava Srednjeg Posavlja koji služi za obranu Zagreba, Karlovca i Siska, ali i na drugim sustavima obrana od poplava za glavni grad. Zbog poplave, odnosno zbog gradnje novih stanova i kuća, nastali su i novi kvartovi.

Tečaj €/kn: 7,53450

Zašto je došlo do poplave?

Od 24. do 27. listopada su zbog maksimalnih protoka i brzine vode na više mjesta oštećeni i razoreni dijelovi nasipa Save u Zagrebu. U radu profesora dr. sc. Josipa Marušića navodi se kako je bilo poplavljeno 15.000 stambenih objekata i 3.297 gospodarskih objekata, dok je u nekoj mjeri oštećeno 35.000 stambenih objekata, a oštećene su bile i 122 gospodarske tvrtke. Oštećene su bile škole i zdravstvene institucije, kao i mostovi na Savi, Jankomiru i Jakuševcu. Oštećenja su pretrpjele kanalizacije i trafostanice, ali i oprema te materijal građevinske industrije Grada. Procjenjuje se kako je tada u sekundi protjecalo Savom 4.400 kubnih metara vode, dok je inače maksimalan protok bio 3.200 kubnih metara.

Do ovako visokog vodostaja je došlo iz više razloga. Od nepovoljnog rasporeda padavina duž sliva Save, do regulacije korita pritoka Save, rijeke Krke, Sutle, Krapine, a to je sve pridonijelo da jako velika količina vode vrlo brzo dođe do Save. Nasipi su prvo popustili na području Podsuseda i kod Jankomirskog mosta, a potom su se i aktivirale podzemne vode, te je došlo do pucanja nasipa i prelijevanja. Osim velike količine vode koja se izlila iz korita u kratko vremena, problem je bio i što nije oglašena uzbuna, a građani nisu bili obaviješteni na vrijeme pa je upravo zato i bilo toliko stradalih.

Kako je sve izgledalo?

Iako su same crno-bijele fotografije i video uradci dokaz katastrofalnih razmjera ove poplave i tekstovi iz tog vremena pokazuju o kakvoj se snazi vode radilo, što najbolje dočarava i ovaj članak iz Vjesnika iz 1964. godine.

-U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području…, piše u tadašnjem Vjesniku.

Pomoć je došla iz svih dijelova svijeta, dok su tada glavno prijevozno sredstvo bili splavovi i čamci.

poplava u Zagrebu

poplava u Zagrebu | foto: Hrvatski državni arhiv

Što nakon poplave?

Nakon poplave, izvršen je pregled kuća te su kuće i stanovi koji su pogodni za stanovanje dobivali oznaku žuti X nacrtan preko fasade, dok su kuće i stanovi koje je trebalo rušiti dobili crveni X. Nakon pregleda je predviđena i gradnja, pri čemu su se prvo izgradili stanovi u Dubravi, njih 7.000, zatim Botinec s 1.500 novih stanova, Gajnice s 1.000 stanova i Volovčica s 500 stanova. Upravo su ovim izgradnjama nastali i novi kvartovi, među kojima su Retkovec i Botinec, a vizura grada se također bitno promijenila.

Danas postoji poseban sustav obrane od poplava

Ipak, nakon poplave je napravljeno niz različitih analiza i utvrđeno je smanjenje velikih voda od 1979. do 2000. godine u odnosnu na razdoblje od 1926. do 1978. godine. Otkriveno je i kako tadašnji sustav obrane od poplave očito nije bio dobar i da ima puno prostora za napredak. Upravo zato su napravljeni povišeni nasipi, ugrađena je dodatna zaštita od povratnih voda.

Prema podacima Hrvatskih voda iz 2014. godine danas postoje dva sustava obrana od poplava, onaj od velikih voda Save i sustav zaštite od poplava na bujičnim vodotocima obronaka Medvednice. Sustav zaštite od velikih voda čine oteretni kanal Sava-Odra koji je dovršen 1971. godine, obostrani zaštitni nasipi, lijeva i desna inundacija i korito za srednje vode. Što se tiče Medvednice, tamo postoje vodne građevine retencije koje zadržavaju velike vodne valove. Ove brane su izgrađene nakon 1989. godine. Današnji sustav zaštite od velikih voda rijeke Save dimenzioniran je na 1000 godišnju pojavu velikih voda. Postojeći sustavi se stalno unaprijeđuju i razvijaju kako se ne bi ponovila katastrofa iz 1964. godine.

Prije 58 godina u Zagrebu se dogodila velika poplava koja je ostavila katastrofalne posljedice
Popularno
Tečaj €/kn: 7,53450
Share via
Copy link
Powered by Social Snap