Predviđa se da će 2050. trećinu kineskog stanovništva činiti umirovljenici
Danas je u Kini manje od 10 posto umirovljenika, no za idućih 25 godina predviđa se rast te brojke do 25 posto. Dugogodišnje provođenje politike jednog djeteta utjecalo je na ciljanu promjenu demografske slike ove svjetske sile, no prerano. Kina će ostariti prije nego što se obogati. Kada Japan, inače najstarija država na svijetu, dosegne postotak umirovljenika koji Kina broji danas, prihodi po stanovniku iznosit će duplo više nego što su oni danas u Kini.
Foto: pixabay.com
Od 1979., kada je uvedena, politika jednog djeteta u Kini spriječila je rođenja 400 milijuna ljudi, prema podacima novinske agencije Xinhua. Komunistička partija Kine uvela je politiku jednog djeteta po završetku Građanskog rata te se ona provodila sve do 2016., kada je obiteljima dozvoljeno imati dvoje djece. Danas, Kina ima jednu od najstarijih populacija na svijetu.
Prebrzo ostarili
Prije nekoliko dana, State Council najavio je potpuno ukidanje politike jednog djeteta, koje bi trebalo uslijediti kada se provede novo ciljano istraživanje demografske slike, prenosi Geopolitical Futures. Starenje stanovništva u Kini se odvija puno brže i ranije nego u ostalim državama koje su suočene s istim problemom, te se pretpostavlja da će još barem tri generacije živjeti u Kini kakva je ona danas – s obrnutom demografskom piramidom, koja broji puno više umirovljenika od onih sposobnih za rad.
Kada je vlada Denga Xiaopinga uvela politiku jednog djeteta 1979. godine, kontrola populacije bilo je aktualno pitanje u cijelome svijetu. Po završetku Drugog svjetskog rata, dogodio se baby boom, pa su neki demografi upozoravali na opasnost od izumiranja ljudske vrste radi previše novorođenih. Profesor sa Sveučilišta Stanford Paul Ehrlich u svojoj knjizi “The Population Bomb”, koja je 1968. bila bestseller, upozorio je da će stotine milijuna ljudi, uglavnom iz zemalja u razvoju, umrijeti od gladi u 1970-ima. Ipak, ove pretpostavke pokazale su se netočnima. Daljnji porast broja stanovnika nije doprinio agrikulturnoj tehnologiji niti mehanizaciji, no glad koja je uslijedila bila je, prije svega, posljedica ratnih stradanja i političke nestabilnosti.
Deset godina ranije, u prvih nekoliko godina 60-ih, između 23 milijuna i 55 milijuna ljudi umrlo je od gladi tijekom oskudice hranom koju je uzrokovala politička kampanja “Veliki skok naprijed” i kolektivizacija koja je agrikulturni sektor dovela do propasti. U međuvremenu, kinesko stanovništvo je sve više raslo, te se gotovo udvostručilo otkako je Komunistička partija došla na vlast. Kako bi spriječila daljnji pad napretka države, nova vlada uvela je tada politiku jednog djeteta, kojoj je obiteljima zabranjeno imati više od jednog djeteta.
Kriva politika
Danas, Kina je žrtva vlastitoga uspjeha. U 1980. godini, zabilježen je rast populacije temeljem prirodnog prirasta – razlika između broja umrlih i rođenih iznosila je 15 na 1000 stanovnika. Ta brojka iznosila je 5,5 u 2015. godini. To znači da prosječan građanin Kine veoma brzo stari, a očekuje se još veći rast ovoga trenda do oko 2030. godine.
Prema podacima kineske Nacionalne razvojne i reformne komisije, udio radno sposobnih – u dobi od 16 do 59 godina – opast će za više od 23 posto do 2030. godine kada će iznositi oko 830 milijuna, a onda 700 milijuna 2050. godine. Do tada, trećina kineske populacije bit će u mirovini, u usporedbi s oko 15 posto umirovljenika u tamošnjoj populaciji danas.
Foto: pixabay.com
Od unazad gotovo tri godine, kada je uvedena politika dvoje djece, nije se promijenilo puno toga nabolje – stopa fertiliteta nije se značajno povećala. Prema službenim podacima, u Kini je u 2016. godini rođeno 18.46 milijuna beba, što je gotovo 2 milijuna više nego protekle godine. To je ujedno i najveći broj novorođenih u ovoj državi od 2000. godine. Gotovo polovica ih je rođeno u obiteljima koje su već imale jedno dijete. Međutim, početkom prošle godine, ova je brojka opala za 3 i pol posto, na 17,23 milijuna, što je bilo za gotovo 3 milijuna manje od onoga što su predviđali demografski stručnjaci.
Kineska kultura u skladu s postojećim sustavom
Ipak, nije samo državna politika razlog za opadanje broja rođenih u ovoj državi. Politika jednog djeteta u nekoliko se navrata pokazala samoodrživom. Naime, u kineskoj kulturi, uobičajeno je i očekivano da će se djeca brinuti o svojim roditeljima kada oni ostare. Ovo znači da će današnje prosječno kinesko kućanstvo morati skrbiti o četvero starijih roditelja, te neće imati braće niti sestara s kojima će moći podijeliti tu odgovornost i troškove.
Također, to će im ostavljati manje vremena i novca za brigu o vlastitoj djeci. U kombinaciji s pritiscima koje nameće radno mjesto, društvenim pritiscima, manjim stopama prirodnog prirasta koje se suprotstavljaju urbanizaciji te ostalim političkim i gospodarskim promjenama, kineski parovi bit će manje skloni rađanju još djece, čak i ako im se to dozvoli.
Prema podacima istraživačkog instituta Sveučilišta u Pekingu, broj djece koju žene u Kini priželjkuju (ili vjeruju da će si moći priuštiti) jest između 1,6 i 1,8, što je izrazito malo u usporedbi s istim podacima iz drugih država.
Japan najstariji, ali Kina u većem problemu
Starija populacija predstavlja problem svakoj državi, no veličina i pozicija Kine, zajedno s demografskim stanjem u toj državi koje je već sada loše, čine ju još osjetljivijom po tom pitanju. Do 2050. godine, pretpostavlja se da će broj nesposobnih za rad (dakle, mlađih od 16 i starijih od 59) doseći ukupno 70 posto. 2016. godine, ta je ista brojka iznosila 35 posto. Drugim riječima, pretpostavlja se da će, krajem ovog stoljeća, na svaku umirovljenu osobu biti 1,3 zaposlene osobe, u usporedbi s gotovo tri zaposlene danas.
Čak i ako Kina dočeka kraj provođenja ovakve politike te to potakne parove na stvaranje većih obitelji, veliki baby boom uzrokovao bi još veći pad ove brojke – bar za idućih 15 do 20 godina, kada će te novorođene bebe stupiti na tržište rada.
Kina nije jedina država suočena s naglim starenjem stanovništva. Slična je situacija i u Japanu – već smo pisali o umirovljenicama koje svojevoljno odlaze u zatvor zbog boljih uvjeta za život nego kod kuće. Svakoga dana u Japanu umre gotovo tisuću ljudi više nego što ih se rodi. Dok je Japan službeno najstarija državi na svijetu, Kina je ipak suočena s puno većim prijetnjama nego azijske sile, kao što su Japan i Južna Koreja, gdje je također znatno osjetno starenje populacije.
U Kini se ovaj proces odvija brže nego igdje drugdje – procjenjuje se da će udio umirovljenika s manje od 10 posto porasti na 25 u idućih 25 godina. U zemljama Zapada, taj se rast odvija znatno sporije, te je za povećanje od 15 posto potrebno jedno cijelo stoljeće. To znači da Kini ostaje puno manje vremena za prilagodbu.
Drugo, u ovoj se državi proces odvija ranije nego u bilo kojoj drugoj velikoj ekonomskoj sili. Kina će ostariti prije nego što se obogati. Kada Japan dosegne postotak umirovljenika koji Kina broji danas, prihodi po stanovniku iznosit će duplo više nego što su oni danas u Kini, a kada Južna Koreja dosegne tu brojku, po stanovniku će prihodi iznositi tri puta više u usporedbi s kineskima danas. Treći razlog zbog kojeg Kini prijeti starost više nego ostalima jest njezina nesklonost primanju imigranata. Za razliku od SAD-a koji je imigrantsku politiku prilagodio svojim zahtjevima i tako ojačao, Kina nikada nije niti ponudila mogućnost takvog masovnog useljavanja izvana. Samo 1,576 stranaca odobreno je trajno prebivalište u Kini 2016. godine.
Četvrto i posljednje, političko-ekonomska situacija u Kini ne ukazuje na poboljšanje u narednim godinama. Naime, ekonomski rast odvija se sve sporije, a demografska slika dodatno otežava taj izazov. Važno je i za istaknuti da je politika jednog djeteta dovela do eksplozije selektivnih pobačaja kojima se masovno uklanjaju ženski fetusi te tako dolazi do sve veće neravnoteže i kada je riječ o spolovima. Do 2014. godine, bilo je 41 milijuna više muškaraca nego žena, a ova razlika u sve je većem porastu.
