Povoljni najam stanova preko države: Koliko je isplativ i mogu li građani računati s tim
Država je u javno savjetovanje poslala Program priuštivog najma. Državni, ali i privatni stanovi davat će se građanima u dugoročni povoljniji najam preko APN-a. Koliko će cijena zapravo biti povoljna, ovisi o prihodima najmoprimaca. Osim toga, stanovi će se u najam davati prema brojnim kriterijima.
Umirovljenica na izlazu iz stana | Pexels
Program priuštivog najma od prošloga je tjedna u javnom savjetovanju. Cilj je da država svoje prazne stanove, ali i prazne stanove u privatnom vlasništvu, daje po povoljnijim cijenama od tržišnih u najam građanima. Jedna je to od mjera Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske do 2030. koji je Vlada donijela u ožujku.
Starije osobe najčešće u svom vlasništvu imaju nekretninu u kojoj žive. Većinom su stanove i kuće kupovali na kredit ili nasljeđivali od obitelji. Kupovalo se i za keš u vremenima kad su nekretnine bile povoljne, a stanovi su se dobivali i od velikih firmi za simbolične iznose, o čemu smo pisali ovdje. Danas su cijene ‘kvadrata’ otišle u nebo, a što su nam građani o tome rekli pogledajte ovdje. Previsoke cijene stanova otežavaju kreditnu sposobnost pa je mnogima najam jednina opcija.
Prednost onima s manjim primanjima i s više djece
Uz isplatu naknade vlasnicima praznih stanova, nekretnine koje su dugo prazne dale bi se u najam građanima koji svoje stambeno pitanje ne mogu riješiti na tržištu nekretnina. Međutim, brojna pitanja ostaju još uvijek otvorena. Među njima su konačna cijena najma, kriteriji prema kojima bi se formirala lista, kao i ravnomjerna dostupnost takvih stanova po gradovima i slično.
– Ciljane skupine su kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje, niti posjeduju vlastitu stambenu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade osobe i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih, rekli su iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Program detaljno razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i najmoprimce, sustav bodovanja, potrebnu dokumentaciju, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine, opće uvjete ugovora o davanju nekretnine na uporabu i ugovora o najmu.
Gradovi i općine dostavljat će podatke APN-u
Provodit će ga Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), dok će jedinice lokalne samouprave dostavljati APN-u podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja. Na temelju toga će APN objavljivati javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce u sredstvima javnog informiranja i na svojim mrežnim stranicama.
Po završetku poziva, APN će utvrditi listu raspoloživih stambenih jedinica i formirati listu prvenstva za najmoprimce. Rangiranje će se provoditi prema kriterijima poput prihoda kućanstva, broja članova obitelji, broja djece, životnoj dobi, stupnju invaliditeta, mjesta prebivališta, stručne spreme i potrebe za deficitarnim zanimanjima.
Najmoprimcima se potom nudi stan s liste raspoloživih stanova, a odgovarajuća površina stana određuje se prema propisima o društveno poticanoj stanogradnji, uz dopuštena odstupanja od pet četvornih metara manje do 20 četvornih metara više.
Za 60 ‘kvadrata’ 450 eura mjesečno, uz određene uvjete
Priuštiva najamnina plaća se APN-u i ona ne smije prelaziti 30 % mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Režijski troškovi izračunavaju se prema formuli površine stana koja se množi s 2,50 eura po četvornome metru mjesečno, pojašnjavaju iz Ministarstva.
Primjerice, obitelj s ukupnim prihodima od 2.000 eura za stan od 60 kvadrata plaćala bi najam po formuli: Prihodi × 0,30 − 2,50 €/m² = 600 – 150, što u konačnici iznosi 450 eura mjesečno. Ako bi im prihodi rasli, rasla bi i najamnina, dok bi u slučaju smanjenja primanja obitelj imala pravo zatražiti korekciju. Razliku do iznosa koji dobiva vlasnik, nadoknadio bi APN. No, što ako je prihod kućanstva u visini dvije prosječne plaće od oko 1.444 eura? U tom slučaju se i najamnina podiže i približava tržišnoj cijeni. Za te novce, kreditno sposobni građanin može plaćati mjesečnu ratu kredita za stan.
Isplativi keš za vlasnike nekretnina
Vlasnici nekretnina uključeni u Program priuštivog najma ostvaruju pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine. Ona se isplaćuje u dvije rate, 60 % odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 % nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja. Primjerice, za stan od 60 četvornih metara u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosi 660 eura mjesečno. To je je 7.920 eura godišnje, odnosno 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760 eura, a druga 15.840 eura. Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti ju u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.
Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom, nakon odabira najmoprimca. Ugovor o najmu sklapa se između APN-a i najmoprimca. APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe Programa i vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima. Javnost se može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja najkasnije do 20. rujna 2025. godine.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
