Poljoprivredna komora poručuje: ‘Hrvatska nema ni 50 posto svog voća i povrća’
Trenutno ne postižemo ni 50 posto samodostatnosti u voću i povrću, kako je istaknuo predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović. To je zabrinjavajuće, kako je rekao, pogotovo jer je Hrvatska nekada u voćarstvu bila skoro potpuno samodostatna. Radnika u poljoprivredi stalno nedostaje, a dobra vijest je da se u Podravini povećala proizvodnja rajčice i paprike.
Voće i povrće | Foto: Pixabay
Hrvatska poljoprivredna komora u srijedu je u Varaždinu imala okrugli stol ‘Kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj’. Predsjednik HPK Mladen Jakopović rekao je da klimatske promjene snažno utječu na voćarstvo i povrtlarstvo. No ipak postoje mogućnosti prilagodbe.
‘Ne postižemo ni 50 posto samodostatnosti’
– Moramo sagledati gdje smo kao država možda pogriješili, koje su negativne strane članstva u Europskoj uniji te kakvu pomoć možemo očekivati od lokalne i regionalne samouprave, države i europskih fondova. Trenutačno ne postižemo ni 50 posto samodostatnosti u voću i povrću što je zabrinjavajuće, osobito u sektoru voćarstva u kojem smo nekada bili gotovo potpuno samodostatni, rekao je Jakopović.
Primjerice, u proizvodnji mandarina Hrvatska je samodostatna. Tu smo tradicionalno jaki, ali u drugima, poput jabuka, padamo, kako je rekao. Zato je potrebno čuti prijedloge stručnjaka iz prakse što se može i treba učiniti kako bi se poboljšalo stanje, objasnio je Jakopović.
Potrebno više plastenika i staklenika
Među sudionicima okruglog stola je bio Matija Erhatić, predsjednik nedavno osnovane Udruge podravskih proizvođača povrća, koja već okuplja oko 160 članova. U Podravini se povećala proizvodnja industrijske rajčice i paprike, zahvaljujući sve snažnijoj suradnji s Podravkom. Hrvatska je postala područje koje proizvodi povrće cijelu godinu, kako je istaknuo predsjednik Udruge podravskih proizvođača povrća Erhatić.
– Riječ je o plasteničkoj proizvodnji pa smo tako počeli proizvoditi cvjetaču, kupus i kelj preko zime. To prije nekoliko godina nije bilo moguće, a klimatske promjene dijelom omogućuju proizvodnju tijekom cijele godine, rekao je Erhatić.
Zbog klimatskih promjena trebalo bi izgraditi više plastenika i staklenika, zaštitnih mreža te navodnjavati, uvesti nove sorte, primijeniti nova znanja, uz udruživanje ili kooperaciju, istaknuli su na okruglom stolu. Upozorili su da u voćarstvu i povrtlarstvu kronično nedostaje radnika. Inače, radnika je svaki mjesec sve više, a u odnosu na lani više ih je za 29.000, no ne raste broj onih koji se bave poljoprivredom. Više pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
