Pogledajte kako su neke namirnice izgledali prije nego što su ih ljudi pripitomili

Josip Mihaljević
14. travnja 2019.
Novosti
A- A+

Ako ste mislili da je pas prva životinja koju je čovjek pripitomio, varate se. Radi se o kozama, a vrlo brzo i ovcama. Uslijedile su kokoši, bikovi i krave, prije čak 10.000 godina. Međutim, znate li kako su ljudi pripitomili dobro nam poznato povrće i voće?

lubenica

Foto: Divlja lubenica iz 17. stoljeća naspram ‘moderne’ kakvu znamo danas | Youtube screenshot

Voće i povrće koje svi volimo nije uvijek izgledalo kao što izgleda danas. Prije više tisuća godina, kada su ih ljudi otkrili kao dobar izvor hrane, krenule su modifikacije. Križanjem onih jedinki koje su imale poželjan oblik, boju i nutritivnu vrijednost i izbacivanjem onih jedinki s nepoželjnim karakteristikama, malo po malo – transformirali smo ih u neke potpuno drugačije biljke.

Ipak, njihovi pretci i danas donekle žive među nama. Njih uobičajeno nazivamo “divljim” ili “šumskim” inačicama, dok je većina proizvoda koje danas konzumiramo debelo ‘udomljeno’.

Tako imamo divlju mrkvu, koju je čovjek najverojatnije počeo pripitomljavati u prije otrpilike tisuću godina. Bila je ljubičasta ili bijela i s dosa tanjim plodom nego danas:

 

Foto: Divlja mrkva | Youtube screenshot

Patlidžani su danas uvijek ljubičasti i duguljasti, a u prošlosti su dolazili u raznim bojama i bili su manji. Imali su čak i bodlje pri vrhu biljke i dolazili su u različitim oblicima. Selektivnim križanjem ljudi su uspjeli izbaciti bodlje, a danas su patlidžani nekoliko puta veći od svojih predaka i tamnoljubičaste boje.

Foto: Patlidžan u prošlosti | Youtube screenshot

I dok je iskusno oko možda moglo prepoznati mrkvu ili patlidžan, prošlu verziju kukuruza definitivno nećete. Kukuruz su ljudi počeli uzgajati prije 8000 godina, a tada je bio puno manji i zelene boje. Bio je suh i nije imao koru. Današnji kukuruz je neusporedovo veći, dolazi s više jestivih plodova, lakše se uzgaja i guli.

Iako je prvotno uzgajan u Meksiku prije 8000 godina, najveće promjene dogodile su se nakon otkrića Amerike, kada su Europljani počeli dodatno modificirati i usavršavati kukuruz.

kukuruz

Foto: Divlji kukuruz | Youtube screenshot

Na gornjoj fotografiji već ste vidjeli divlju lubenicu. Osim što je bila tamnija, koža je bila deblja, a sam raspored unutar ploda ostavljao je manje prostora za fini crveni dio. Osim toga, sjemenke su bile puno veće i tvrđe, za razliku od današnjih.