Peščenica ili Pešćenica: Vlada osnovala povjerenstvo za točne nazive mjesta
Izgovarali se i piše Utrina ili Utrine, Miroševac ili Miroševec, Pariz ili Paris, Prokljansko ili Prukljansko jezero… Sličnih dilema je mnogo, bilo da je riječ o jednini, množini, č ili ć. Ono što je zbunjujuće jest da se u mnogim dokumentima navode obje verzije, dok se prednost do sada davala onome što kažu mještani. Međutim, sve nedoumice riješit će novo Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena. To Vladino tijelo odlučit će kako se što kaže, a samim time i službeno piše.
(Snimak zaslona/RTL Vijesti)
Narednih godinu dana čak 12 jezikoslovaca, geodeta, geografa i povjesničara, jednom riječnu stručnjaka koji čine Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena, tražit će jedinstveno rješenje za sve toponime. Oko naziva mjesta, u koja često nisu sigurni ni njihovi stanovnici, više neće biti dilema kakvih je sada mnogo. Promjena će biti službena i obvezujuća u dokumentima pa i na tablama od kojih će mnoge doživjeti izmjenu.
Bez brige, rade besplatno
Neobično Povjerenstvo koje će odlučivati o tome piše li se primjerice Peščenica ili Pešćenica, osnovano je još u ožujku, a kako bi izradilo registar ne samo domaćih, nego i stranih geografskih imena. Nedoumica oko pisanja mnogih naziva je toliko da je tomu očito trebalo stati na kraj službenim putem. Koliki je zapravo problem svjedoče ne samo različite table, nego i udžbenici, Atlasi, razni službeni dokumenti…
Građanima će ujedno ostati zakinuti i za brojne rasprave kako se što kaže, pri čemu se prednost davala izgovoru ljudi s područja za koje postoje dvojaki nazivi.
Ako ste se zapitali koliko će još jedno povjerenstvo u nizu koštati građane, odgovor je – ništa, jer stručnjaci će svoj posao odraditi bez naknade. Prijedloge i preporuke standardnih geografskih imena za bazu podataka dat će besplatno.
Državna geodetska uprava izradila je već Registar geografskih imena sa 130 tisuća toponima, no nesuglasica u pisanju geografskih imena i dalje ima pa je bilo nužno osnovati tijelo koje će verificirati sva nejasna imena. Pritom je najveći problem kod egzonima, odnosno naziva stranih mjesta. Beč ili Wien, Rim ili Roma, Budimpešta ili Budapest… samo su neke od dilema.
Najveće muke zadaju nam strani nazivi
“Problem neujednačenih geografskih imena vrlo je raširen, a stanje je posebno kaotično kod pisanja prilagođenih, udomaćenih imena, odnosno egzonima. Ponekad nailazimo na naziv Balkaško, ponekad Balhaško jezero, nekad je Mađarska, a nekad Madžarska, a srž problema ponajviše je u tome što, premda postoje, službeni propisi Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Hrvatske narodne banke, Hrvatske pošte i drugih institucija, čak i nekih zakona, nemaju ujednačena, jedinstvena imena” – rekla je za Jutarnji list Ivana Crljenko, članica Povjerenstva i predstavnica Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže.
Prema riječima ravnatelja Državne geodetske uprave, ujedno i predsjednika Povjerenstva Damira Šanteka, standardizacija geografskih imena nije samo hrvatski problem, jer se na razini Europe pojedine države time bave desetljećima.
Do sada, održali su samo jednu sjednicu pa će biti zanimljivo što će sve Povjerenstvo zaključiti o nazivima naših trgova, gradova, mjesta ili jezera u narednom razdoblju.
