Okrugli stol na temu palijativne skrbi: “Ona je vaše zasluženo pravo”
Nebrojeno puta ste sigurno čuli kako stanovništvo u Hrvatskoj stari. Taj proces nije počeo jučer, a sada je već toliko velik da se ni ne može ignorirati. Usluge koje inače država nudi morat će se prilagoditi starijim građanima, a tu na scenu stupa palijativna skrb. Zagrebačka gradska organizacija HSU-a jučer je organizirala okrugli stol na temu palijativne skrbi i hospicija gdje su govorili o trenutnom stanju u državi na tom polju.
Foto: Vlasta Vučevac, Davorka Vukadin Tabaković, Silvano Hrelja | Mirovina.hr
Palijativna skrb i hospiciji sigurno nisu i nikada neće biti glavne medijske teme, ali to ih ne čini nevažnima. Gradska organizacija Hrvatske stranke umirovljenika održala je zanimljiv okrugli stol na tu temu na kojemu su gostovali predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac, predsjednik Udruge prijatelja hospicija Edigo Čepulić, predsjednica GO HSU-u Grada Zagreba Davorka Vukadin Tabaković i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
Ukratko, palijativna skrb je najmlađa grana medicine s kojom se vrlo vjerojatno nećete susresti rano u životu. Tada još uvijek dominiraju preventivna (prevencija bolesti) i kurativna (liječenje bolesti) medicina, a njima se unazad proteklih 50 godina pridružila i palijativna medicina.
Medicina i liječnici imaju svoje domete i ne mogu izliječiti sve bolesti. Kada tradicionalna medicina zakaže, nastupa palijativna – radi se o cjelovitoj brizi za osobu čija bolest više ne reagira na liječenje, a cilj joj je ublažiti bol i patnju te poboljšati kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji. U palijativnoj medicini sve se okreće oko pacijenta – iako za njega lijeka nema, pruža mu se maksimalna podrška koja može ublažiti simptome te olakšati psihičke, socijalne i duhovne poteškoće koje osoba ima pred kraj svoga života.
Usko vezano uz palijativnu skrb su i hospiciji kojih u Hrvatskoj nema dovoljno. Hospicij ili konačište je ustanova za posljednju instancu palijativne skrbi gdje se ljudima sve do prirodne smrti pruža najbolja moguća kvaliteta života.
Palijativna skrb je dio zakona
Liječnica Vlasta Vučevac predsjednica je Hrvatskog društva za palijativnu medicinu kazala je kako se u trećini Hrvatske provodi palijativna skrb, u trećini se nešto pokušava po tom pitanju progurati, a preostala trećina ništa ne radi po pitanju palijativne skrbi.
“Nama koji se bave palijativom je jasno da nemamo prevelik utjecaj. Mi si u struci međusobno pomažemo, pokušavamo individualno rješavati probleme, ali nam nedostaje utjecaj na državnu vlast, gradsku vlast, na politiku, da bi mi sada mogli ući u neki projekt izgradnje hospicija ili nekog centra za palijativnu skrb”, kazala je Vučevac.
Razvoj palijativne skrbi bio je jedan od preduvjeta za ulazak u EU, a iz njega se izrodio i Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u RH – Vučevac napominje kako imamo dobre dokumente, ali da se dosta toga s njih ne provodi u stvarnosti. Ipak, naglasila je da bilo koji pacijent zakonski može zatražiti palijativnu skrb jer je ona dio zdravstvenog osiguranja
“Palijativna skrb je dobro postavljena u zakonu. Ona je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti na svim nivoima. I u domovima zdravlja kao primarna, i u županijskim i općim bolnicama, i u klinikama i sveučilišnim centrima. Međutim, svi se moramo oko toga angažirati da palijativna skrb doista zaživi”, kazala je.
Foto: Mirovina.hr
Hrvatskoj nedostaje hospicija
Liječnik Edigo Čepulić predsjednik je Udruge prijatelja hospicija prisjetio se početaka rada hospicija u Hrvatskoj. Prvo su to bili mobilni volonteri koji bi posjećivali potrebite u kućama po sat-dva, a zatim bi liječnicima i drugim odgovornim osobama dojavljivali njihovo stanje. Zatim je rekao da samo jedan hospicij u Zagrebu nije dovoljan:
“Trebao bi biti jedan hospicij na 100.000 ljudi. Međutim, u Zagrebu bi bilo dovoljno napraviti još jedan ili dva hospicija – 40 kreveta na istoku i 40 kreveta na zapadu grada, a onda vjerojatno još jedan na jugu. Međutim, valjalo bi te nove hospicije napraviti da imaju dušu. Ovaj koji sada imamo, pacijent kroz prozor vidi malo neba i sve ostalo je beton”, kazao je Čepulić.
Hospiciji u pravilu nemaju bijele krevete i bijele zidove, kao što je čest slučaj u bolnici, nego se trude napraviti jednu malo osobniju atmosferu koja podsjeća na dnevnu sobu. Europska konvencija o ljudskim pravima ipak govori da pacijenti imaju pravo na medicinsku zaštitu do smrti te pravo na dostojanstvenu smrt. U prosjeku, jedan pacijent u hospiciju provede oko 19 dana prije svoje smrti.
Hrelja: Palijativna skrb je vaše zasluženo pravo
Silvano Hrelja kazao je kako Vlada kreira proračun i da se bez njih teško može poboljšati palijativna skrb.
“Umjesto toga, oni se bave nacionalnom mirovinom koja je fulana u vremenu, u prostoru, u terminu i u sadržaju. Čista kupovina simpatija i glasova”, kazao je.
Što se tiče palijativne skrbi, Hrelja je kazao kako bi svi stariji građani trebali imati najbolju moguću skrb u starosti, jer su tijekom svojih života ostavili pozamašne iznose u zdravstvenom sustavu:
“Palijativna skrb dio je primarne znanstvene zaštite. Primarna zdravstvena zaštita financira se iz osnovnog zdravstvenog osiguranja. Vi ste kroz vaših 40, 30 godina radnog staža bili zdravi, a uplaćivali ste cijelo vrijeme doprinose kojima su se liječili oni koji su tada bili stari i bolesni. Drugim riječima, palijativna skrb je vaše zasluženo pravo”, kazao je Hrelja.
