Očekivani životni vijek se prestao produljivati: Vlade mogu utjecati na dugovječnost

Produljenje očekivanog životnog vijeka usporilo se od 2011. u svim zemljama osim u Norveškoj. Inače, očekivani životni vijek vitalna je mjera zdravlja stanovništva, a povećala se od 1900-ih u zemljama s visokim dohotkom. Sada je došlo do usporavanja, a dodatno je pogoršano 2020. zbog pandemije korona virusa, poručili su istraživači. U nedavnoj studiji bavili su se usporedbom trendova čimbenika rizika, uzroka smrtnosti i očekivanog životnog vijeka u europskim zemljama prije i tijekom pandemije korone.

Očekivani životni vijek vitalna je mjera zdravlja stanovništva, a povećala se od 1900-ih u zemljama s visokim dohotkom. Ovo povećanje moglo bi se pripisati progresivnom i trajnom poboljšanju u prehrani, smrtnosti dojenčadi, kontroli zaraznih bolesti i životnom standardu. Međutim, produljenje očekivanog životnog vijeka usporilo se od 2011. u svim zemljama osim u Norveškoj. U nekim je slučajevima usporavanje bilo izraženije. Usporenje je dodatno pogoršano 2020. godine zbog pandemije korona virusa.

Korona virus doveo do velikih stopa smrtnosti

Istraživači su se u nedavnoj studiji bavili usporedbom trendova čimbenika rizika, uzroka smrtnosti i očekivanog životnog vijeka u europskim zemljama prije i tijekom pandemije korone 2019., objavljeno je u časopisu The Lancet Public Health. Korona virus doveo je do visokih stopa smrtnosti, skraćujući očekivani životni vijek u mnogim zemljama. Ta se smanjenja još nisu oporavila, a neke regije još uvijek imaju višak smrtnih slučajeva nakon 2021., piše news-medical.net.

Korona virus nije jedino čime su se bavili, otkrili su i glavne specifične čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti i tumore u 2019. To su povišeni sistolički krvni tlak, povećani kolesterol lipoproteina i rizici vezani uz dijetu. Za tumore, glavni čimbenici rizika bili su prehrambeni rizici, profesionalni rizici i pušenje duhana. Svaka treća osoba u Hrvatskoj puši, dok od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi, a o tome smo pisali ovdje. Značajni čimbenici rizika i za tumore i za kardiovaskularne bolesti uključivali su rizike prehrane, pušenje, visoku razinu glukoze. Isto tako su uključivali visok indeks tjelesne mase (BMI), nisku tjelesnu aktivnost, zagađenje zraka i druge ekološke rizike.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Smanjenje životnog vijeka u skoro svim zemljama

Sve su zemlje osim Norveške iskusile smanjenje povećanja očekivanog životnog vijeka nakon 2011. Stopa usporavanja varirala je, a neke su zemlje uspjele održati poboljšanja bolje od drugih. Poboljšanja u broju smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima i tumorima, kao i poboljšanja u visokom SBP-u i LDL kolesterolu, znatno su usporeni nakon 2011. Nasuprot tome, visoki BMI postojano je rastao tijekom tri desetljeća, a drugi rizici ostali su povišeni u većini zemalja.

Postojale su značajne međunarodne razlike u produljenjima očekivanog životnog vijeka, pri čemu su Island, Norveška, Švedska i Danska nastavile pokazivati napredak nakon 2011. i tijekom pandemije. Te su zemlje provodile politike koje su pomogle u održavanju smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i tumora, moguće ublažavajući utjecaj COVID-19.

Vlade mogu utjecati na dugovječnost putem politike

Trendovi očekivanog životnog vijeka povezani su s dugoročnim političkim intervencijama, što sugerira da vlade mogu utjecati na dugovječnost putem političkih izbora. Primjerice mogu utjecati na smanjenje prehrambenih rizika, osiguravanje pristupa zdravstvenoj skrbi i rješavanje komercijalnih odrednica zdravlja. Na primjer, Norveška ima dugu povijest fiskalnih mjera za smanjenje potrošnje šećera. Također, belgijski Nacionalni plan za borbu protiv raka naglašava prevenciju i rano liječenje, pomažući u održavanju dobitka u očekivanom životnom vijeku.

Suprotno tome, smanjenje financiranja javnog zdravstva u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon 2010. vjerojatno je pridonijelo stagnirajućim poboljšanjima u očekivanom životnom vijeku. Studija naglašava važnost proaktivnih javnozdravstvenih politika ne samo u poboljšanju očekivanog životnog vijeka, već u izgradnji otpornosti na buduće zdravstvene krize. Vlada u Hrvatskoj bi se također mogla više pozabaviti javnozdravstvenim politakama, ali pozitivno je što su krenuli u mirovinsku reformu.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.