Obiteljske mirovine rast će do 15 posto, a najniže za samo tri posto!

Više od 216 tisuća umirovljenika prima obiteljsku mirovinu koja u prosjeku iznosi samo 2.097 kuna. Riječ je o 70 posto primanja pokojnog supružnika, pri čemu je većina građana prisiljena odreći se vlastite mirovine ukoliko im je ova druga povoljnija za koju kunu. Umirovljeničke udruge i stranke godinama upozoravaju kako je riječ o nedostatnom iznosu koji je potrebno povećati, tim više jer od obiteljskih mirovina žive uglavnom udovice. Vlada stoga planira povećanje od oko 10 posto kako bi ublažila siromaštvo starijih samaca, no na tu mjeru oni će morati pričekati pa će to ujedno biti i novi adut HDZ-a na parlamentarnim izborima.

HDZ na lokalne izbore izlazi usporedno s isplatom covid dodatka, a glavni adut na idućim parlamentarnim izborima među starijim biračima bit će povećanje obiteljskih mirovina. Oko 216 tisuća umirovljenika dobit će najmanje 10 posto veće obiteljske mirovine, a u planu je i rast 268 tisuća najnižih mirovina za tri posto. Vlada je obje mjere najavila u Nacionalom planu oporavka i otpornosti, no građani će najavljene povišice morati pričekati četiri godine.

Naime, u Nacionalom planu oporavka i otpornosti navode da se redefiniranje oblika obiteljskih mirovina planira provesti do kraja prvog kvartala 2025. godine, dakle za nešto manje četiri godine. Najniže mirovine trebale bi rasti godinu dana kasnije.

Oko 320 kuna veća obiteljska mirovina

Vlada navodi da će se povećanjem obiteljske mirovine povećati socijalna sigurnost za građane koji nakon gubitka bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno nakon njegove smrti gube i značajan dio prihoda.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Obiteljske mirovine za nasljednika, što je najčešće bračni drug, povećale bi se za deset do 15 posto. Onima koji već imaju svoju mirovinu omogućit će se da primaju i dio mirovine preminulog bračnog druga, a to će se, kako navodi Vlada u dokumentu, učiniti preispitivanjem uvjeta, u prvom redu starosne dobi bračnog druga. U tom slučaju taj dodatak bi se postupno povećavao. Također, korisnicima obiteljske mirovine povećala bi se i razina adekvatnosti najniže mirovine koja osim navršenog mirovinskog staža ovisi i o mirovinskom faktoru, piše Novi list.

– Uvođenjem novog modela obiteljske mirovine može se očekivati povećanje prosječnog iznosa obiteljske mirovine za korisnike obuhvaćene izmjenama zakonskih propisa u prosjeku od oko 13 posto, što je oko 320 kuna u početnoj godini, čime bi se udio obiteljske mirovine u neto plaći povećao s oko 35 posto na približno 40 posto – navode u Vladi.

Za obje mjere treba naći novac u državnoj kasi

Kada je riječ o najnižim mirovinama, Vlada se unaprijed ograđuje kako će njihovo povećanje ovisiti o gospodarskim mogućnostima. Pritom navode da su one već sada neka vrsta socijalnog mehanizma. One bi tek 2026. godine trebale rasti 3 posto, mimo redovnih polugodišnjih usklađivanja. Podsjetimo da su odlukom Vlade najniže mirovine 2019. godine već rasle za 3,13 posto.

“Korisnici najniže mirovine već sada u prosjeku primaju mirovinu koja je 56 posto veća od njihove mirovine koja bi im pripadala na temelju uplaćenih doprinosa” – navodi Vlada.

Obje mjere predstavljat će veliko opterećenje za državni proračun. Država novac planira namiriti sve duljim radom te sprječavanjem rada na crno kako bi se povećale uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje. Ipak, građani neće morati raditi nakon 65. godine ukoliko to ne žele. No, pitanje koliko će obje mjere zaživjeti, jer se očekuje da će tu mogućnost koristiti oni koji to već sada čine, poput liječnika ili pak zaposlenika u javnom sustavu, ali ne i oni u privatnom sektoru, kao ni radnici na fizički zahtjevnijim poslovima.