Novo izvješće: Svaka druga starija osoba koji živi sama je siromašna

Jasmina Grgurić
2. travnja 2019.
Novosti
A- A+

Novo Izvješće pučke pravobraniteljice upućeno Hrvatskom saboru za 2018. godinu jasno pokazuje da po pitanju ljudskih prava Hrvatska i te kako zaostaje za zemljama Europske unije. Diskriminacija građana po raznim osnovama i siromaštvo, napose onih starijih, najveći su izazovi.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović Snimak zaslona/N1

“Rizik os siromaštva i dalje je 20 posto za opću populaciju, međutim ono što jako zabrinjava jest da je za osobe starije životne dobi on 28,6 posto. Ono što još više od toga zabrinjava jest da je u samačkim kućanstvima, kod osoba starije životne dobi, rizik od siromaštva čak 48 posto. Dakle, gotovo svaki drugi naš stariji sugrađanin koji živi sam je siromašan. Daleko je to više od prosjeka Europske unije, ne samo po siromaštvu starijih osoba, nego i njihovoj socijalnoj isključenosti” – upozorila je gostujući na televiziji N1 pučka pravobraniteljica Lora Vidović. 

Razlike u mirovinama stvaraju nepravdu

Vidović napominje da je upravo siromaštvo starijih mjesto na koje bi bolje trebalo ciljati mjere socijalne politike, dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga, kako bi njihov život bio u dostojanstvu te da su što manje socijalno isključeni.

Više od 800 tisuća umirovljenika živi s mirovinom nižom od radničkog minimalca

Pravobraniteljica prstom upire i u mirovinsku reformu, odnosno izuzetno male mirovine.

“Granica rizika od siromaštva je 2.300 kuna. Prosječna mirovina po općem propisu je 2.400 kuna. To već govori da je jedan od razloga doista velikog siromaštva naših starijih sugrađana izuzetno nizak prosjek mirovina, za razliku od onih po posebnim propisima, primjerice dužnosnika čije su mirovine u prosjeku više od 9.000 kuna. Tu dolazi do velikog nesrazmjera, jednog osjećaja nepravde i nejednakosti” – rekla je Vidović. 

Osim siromaštva i diskriminacije prema nacionalnoj pripadnosti, dobi i imovinskom stanju, zabilježeno je i nepovjerenje građana prema institucijama, a nastavljen je i problem iseljavanja. Najveći su to izazovi 2018. godine s kojima se Hrvatska tek mora suočiti.

Građani nezadovoljni i radom pravosuđa

Ured pravobraniteljice postupao je u 5.082 predmeta, pri čemu je zabilježen rast pritužbi građana za 8,6 posto u odnosu na godinu ranije. Najviše, čak 12 posto je zbog diskriminacije, zatim 11 posto zbog radnih i službeničkih odnosa, dok se na pravosuđe i zdravstvo odnosi njih 10 posto.

Najveći porast pritužbi, od čak 70 posto dogodio se u području zaštite prava branitelja i članova njihovih obitelji, posebno vezano uz braniteljski status te ostvarivanje materijalnih, ali i ostalih prava. S druge strane, najveći pad pritužbi je kod ovrha, a kojih je 40 posto manje nego lani, kao i u području imovinsko-pravnih odnosa te obnove i stambenog zbrinjavanja.

[Intervju] Pravobraniteljica Lora Vidović: Ohrabrite starije da se otvore i podijele problem

Područje rada i zapošljavanja najzastupljenije je u pritužbama s više od 42 posto, najčešće temeljem dobi te članstva u sindikatu u privatnom sektoru te zbog političkog uvjerenja u javnom sektoru. Na diskriminaciju na radu odnosi se 27,1 posto, a pri zapošljavanju 15,8 posto pritužbi.  Kao najčešće razloge iseljavanja, građani navode neorganiziranu i loše vođenu državu, korupciju i zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, osjećaj beznađa i besperspektivnost.

U 2018. zaprimljena je 281 pritužba iz područja pravosuđa, od kojih se 127 odnosilo na sudove, čime su građani izrazili nezadovoljstvo kvalitetom sudskih odluka. Najviše pritužbi građana uredu pučke pravobraniteljice upućeno je iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba, a slijede Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Sisačko-moslavačka županija.