Novo istraživanje otkriva koja skupina ljudi najmanje brine zbog koronavirusa

Istraživači Oxforda u ime američkog Gerontološkog društva proveli su vrlo opsežno istraživanje o brigama i ponašanjima uslijed epidemije koronavirusa među mlađim i starijim muškarcima i ženama. Rezultati su početkom lipnja objavljeni u časopisu “The Journals of Gerontology” te pokazuju vrlo zanimljive zaključke kada je o umirovljeničkoj populaciji riječ, pogotovo među muškarcima.

Kada je riječ o posljedicama oboljenja od koronavirusa, stariji muškarci spadaju u najranjiviju skupinu. Međutim, ujedno su najmanje zabrinuti zbog epidemije od svih demografskih skupina te najmanje mijenjaju svoje ponašanje u danoj situaciji. Pokazuju to rezultati najnovijeg istraživanja koje su proveli liječnici s Oxforda u ime američkog Gerontološkog društva. Istraživači zaključuju kako je upravo starije muškarce potrebno više educirati da bi što bolje shvatili rizike obolijevanja od COVIDa-19.

Ne brinuti previše je dobro, ali…

Mjere za prevenciju širenja zaraze odnosile su se na sve dobne skupine, no one najranjivije trebale bi posebno voditi računa o svom zdravlju. Upravo je u SAD-u preko 80 posto žrtava koronavirusa starije od 65 godina, među njima najviše muškaraca, a takav je postotak sličan i u svim drugim zemljama, odnosno svuda je veći od 50 posto. Primjerice, 83 posto umrlih u Italiji su stariji od 60, a njih 80 posto su muškarci. Očekivalo bi se stoga da oni najviše i paze, ali navedeno istraživanje, objavljeno u časopisu “The Journals of Gerontology“, pokazuje upravo suprotno.

“Ne samo da stariji muškarci iskazuju manje negativnih emocija u svakodnevnom životu, nego oni manje brinu i imaju manje PTSP simptoma nakon prirodnih katastrofa i terorističkih napada… U uobičajenim okolnostima ne brinuti previše o problemima je zapravo jako dobro. Svakodnevica je vjerojatno puno svjetlija ako brinemo manje, no kad je COVID-19 u pitanju, manje brige moglo bi značiti i manje zaštitnih mjera i  nužnih promjena u ponašanju” – mišljenja je autorica istraživanja dr. Sarah J. Barber, gerontologinja i psihologinja.

Manje brinuli i mijenjali ponašanje od ostalih

Uz navedeno, neki od razloga takvog pristupa starijih muškaraca bolesti leži u činjenici da su oni općenito već prihvatili vlastitu smrtnost, kao i da su odrastali u vremenima kada se živjelo teže, a navike, među kojima i one higijenske, su bile bitno drugačije.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Istraživanje je provedeno putem online upitnika krajem ožujka na uzorku od oko 300 osoba. Znanstvenici su istraživanje proveli na način da su podijelili sudionike u dvije dobne skupine, jednu od 18 do 35 godina i drugu od 65 do 81 godine te su ih zamolili da odgovore na upitnik o percepciji rizika, zabrinutosti i promjenama u svojem ponašanju, poput nošenja maski ili učestalosti pranja ruku u vrijeme pandemije koronavirusa. Pritom se zabrinutost smatra glavnim motivatorom promjena ponašanja u vezi našeg zdravlja.

Iako je 80 posto ispitanika promijenilo ponašanje i prilagodilo se novonastaloj situaciji, najmanje su to učinili stariji muškarci. Pokazali su i manju zabrinutost od ostalih, a dr. Barber smatra da ih ne treba poticati da više brinu, jer je zabrinutost povezana i s povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i lošijim mentalnim zdravljem. Rješenje stoga vidi u edukaciji o objektivnim rizicima.