Vaši zglobovi traže pažnju i to je sasvim normalno. Ukočenost ili 'teški' koraci, to nisu samo godine. Evo što se zapravo događa u vašim zglobovima.
Zdravlje
09:00 1 d 27.04.2026
Nijemci strahuju da bi im mirovina mogla iznositi "samo" 1.160 eura
Na mukama su radnici u Njemačkoj gdje im prijeti manja mirovina od one kojoj su se nadali, ali i svojim radom zaslužili. Riječ je o iznosu od 1.160 eura, što je oko 8.700 kuna. Za hrvatske umirovljenike bio bi to pravi zgoditak, ali Nijemci nipošto nisu zadovoljni.
Ilustracija: Rawpixel
S obzirom na trenutni udio mirovine u plaći, svaki treći radnik u Njemačkoj mogao bi primati mirovinu od oko 1.160 eura mjesečno i to nakon 45 godina rada sa punim radnim vremenom, piše Deutsche Welle.
Moraju zarađivati najmanje 2.800 eura
Takav zaključak proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobivenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke. U Njemačkoj je oko 21,45 milijuna građana u stalnom radnom odnosu, od čega bi oko sedam milijuna njih moglo imati mirovinu manju od 1.300 eura bruto, odnosno neto penziju od oko 1.160 eura.
Naime, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 eura mjesečno da bi dobili zakonsku mirovinu u iznosu od 1.300 eura bruto. Tko želi mirovinu od 1.500 eura, mora mjesečno zarađivati najmanje 3.200 eura bruto. Za penziju od 2.500 eura bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plaća od 5.350 eura.
“To podriva povjerenje u obavezno mirovinsko osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka mirovina samo nekoliko stotina eura više iznad nivoa Harz IV (socijalne pomoći )”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef zastupničke grupe Ljevice u Bundestagu, Dietmar Bartsch.
Udio mirovine u plaći 49,4 posto, traže više
Brojke Savezne vlade, istakao je, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske penzije za ono što su tijekom radnog vijeka privredili”.
Bartsch zahtjeva da se udio mirovina u plaći poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o mirovinskom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plaće. U Hrvatskoj taj je udio ispod 40 posto.
Vlada je naglasila da je prerano za takve zaključke te da bi u budućnosti moglo doći do povećanja plaća. Istaknuli su i da se iz stečenih prava na mirovinu ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim mirovinskim osiguranjem.
