Na pola radnog vremena moći će raditi i umirovljenici u obiteljskoj mirovini!

Jasmina Grgurić
29. lipnja 2021.
Novosti
A- A+

Vlada je obećala proširiti krug umirovljenika koji uz zadržavanje punog iznosa mirovine imaju pravo biti zaposleni do polovine radnog vremena. Sada je to i učinila prijedlogom izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji je od jučer u javnom savjetovanju, a bit će donesen po hitnom postupku. Tako će više od 200 tisuća korisnika obiteljskih mirovina uskoro smjeti raditi, što je posebno važno za udovice koje žive na rubu siromaštva.

Photo: Rawpixel

Osim umirovljenika u starosnoj i prijevremenoj mirovini te onih u invalidskoj mirovini zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, uz umirovljene vojnike, policajce i branitelje, uskoro će do polovine radnog vremena smjeti raditi i oni u obiteljskoj mirovini!

 Vlada je u javno savjetovanje jučer pustila prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koji će biti donesen po hitnom postupku. Država je još lani najavila da će dodatno proširiti krug umirovljenika s pravo na rad uz zadržavanje isplate punog iznosa mirovine, nakon što je to mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. godine učinila i za prijevremene umirovljenike. Otada do do danas, broj zaposlenih umirovljenika se više nego utrostručio pa ih je trenutno 17.690 te je u stalnomu porastu unatoč pandemiji.

Računaju da će tako dobiti više od četiri tisuće radnika

Hrvatska ima 215.977 korisnika obiteljske mirovine (svaki peti umirovljenik) koja u prosjeku iznosi svega 2.096 kuna, što je čak 500 kuna manje od prosječne mirovine. U većini slučajeva riječ je o udovicama na rubu siromaštva koje jedva preživljavaju od 70 posto primanja pokojnog bračnog partnera. Svaka treća udovica ili udovac u riziku je od siromaštva.

Više od tisuću umirovljenika zbog rada dobilo na stotine kuna manju mirovinu!

“U nepovoljnim demografskim uvjetima, suočeni sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi, vrlo je važno kroz zakonodavni okvir omogućiti sve veću uključenost osoba starije životne dobi, pa tako i umirovljenika, na tržište rada. Time se umirovljenicima omogućuje ostvarivanje dodatnog prihoda, a ujedno se osigurava dodatna radna snaga i prijenos stečenih znanja na mlađe radnike. Također, zapošljavanje u starijoj dobi doprinosi smanjenju siromaštva i povećanju njihove socijalne uključenosti” – pojašnjava Vlada.

Predviđaju da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena ove godine bio oko 1.100 osoba, 2022. godine 3.200 te da bi se u 2023. popeo na 4.100 umirovljenika.

U slučaju rada i dalje umanjenje najnižih mirovina

Ipak, država će u slučaju rada i dalje obustavljati sve najniže mirovine, odnosno smanjivati ih za 600 kuna koliko u prosjeku iznosi razlika između određene mirovine i osnovne mirovine, one stvarno zarađene temeljem godina radnog staža i plaća. Naime, stav je Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da su oni već na neki način “nagrađeni” iako ih čak 270.232, dakle svaki četvrti umirovljenik, živi od prosječnih samo 1.737 kuna. Na najniže mirovine ne ide ni dodatak od 27 posto.

To znači da ako je korisniku mirovine, među njima i obiteljske, određena najniža mirovina, ona će biti umanjena u slučaju rada. Koliko se u tom slučaju isplati raditi za primjerice 2.000 kuna uz mirovinu smanjenu za 600 kuna, ostaje na svakom da odluči sam, no nažalost, mnogima je i taj iznos prijeko potreban za hranu, režije i lijekove.

Najniža mirovina: Provjerite iznose od kojih vaša primanja ne mogu biti manja!

“Stupanjem na snagu ovoga Zakona omogućit će se korisnicima obiteljske mirovine rad do polovice punog radnog vremena, bez da im se obustavi isplata mirovine te će im se na taj način omogućiti da u slučaju značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva, čime će se također postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada” – zaključuju iz Vlade.

Država će i zaraditi od doprinosa i dobiti radnike

Novac za provođenje zakona osiguran je u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Vlada procjenjuje da će u ovoj godini za realizaciju zakona trebati milijun i 470 tisuća kuna, sljedeće godine 46 milijuna i 200 tisuća, a 2023. godine 68 milijuna i 880 tisuća kuna.

Koliko umirovljenih saborskih zastupnika i HRVI radi uz mirovinu?

No, država će od svega imati i koristi, jer će se povećati proračunski prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom da će dio postojećih korisnika obiteljskih mirovina iskoristiti mogućnost rada i primanja mirovine i to u procijenjenom iznosu od 2.860.000 kuna u 2021., 33.600.000 kn u 2022. i 43.460.000 kuna u 2023. godini.

Opravdanje u žurnom donošenju ovih izmjena zakona po hitnom postupku leži u osobito opravdanim razlozima, odnosno posebnim okolnostima zbog smanjenja rizika siromaštva i povećanja socijalne uključenosti korisnika obiteljske mirovine. Također je potrebno osigurati dodatnu radnu snagu na tržištu rada koje je pogođeno krizom uslijed epidemije bolesti COVID-19, piše u objašnjenju prijedloga zakonskih izmjena koje proučiti i komentirati možete u postupku javnog savjetovanja na ovoj poveznici.

Na pola radnog vremena moći će raditi i umirovljenici u obiteljskoj mirovini!
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap