Kredit i dugovi nakon smrti osobe: Što se s njima događa i tko ih nasljeđuje?

Smrt bliske osobe je uvijek teška, a još je i teža kada je ta osoba bila korisnik kredita ili kada je iza sebe ostavila dugove. Ipak, u ovom slučaju postoje načini kako se treba ponašati. Opseg odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja je reguliran Zakonom o nasljeđivanju, a uvjeti se mogu razlikovati od banke do banke. Što se tiče kredita, on je propisan Zakonom o nasljeđivanju.

Poznato je kako krediti i dugovi nakon smrti osobe i dalje vrijede, odnosno obveze po kreditima ne prestaju. Ipak, postoji način na koji to banka može regulirati. Slično je i s dugovima za koje odgovara nasljednik, ali i ovdje postoji iznimka.

Krediti i dugovi ostaju i nakon smrti

U HNB-u kažu kako se opseg odgovornosti nasljednika za dugove regulira Zakonom o nasljeđivanju. Odnosno, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, dok nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove.

Što se tiče kredita, pravila o obvezama po kreditima se propisuju Zakonom o obveznim odnosima, a i oni se nastavljaju nakon smrti korisnika. Ono što banka ipak može napraviti je da otkaže ugovor o kreditu prije isteka ugovorenog roka ako bi u tom slučaju davatelj kredita došao u bitno nepovoljniji položaj, navodi Dnevnik.hr.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Potrebno je banci dostaviti dokumente

Kada korisnik premine, banka podatke o smrti mora dati nadležnom sudu u ostavinskom postupku, javnom bilježniku koji vodi ostavinski postupak i nasljedniku koji je naveden u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

– Slijedom toga, u slučaju smrti korisnika kredita potencijalni bi nasljednici o smrti korisnika kredita trebali obavijestiti banku s kojom je pokojnik bio u ugovornom odnosu, a po provedbi ostavinskog postupka i ishođenju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju dostaviti ga u banku kako bi raspravili i regulirali postojeće obveze iza pokojnika, rekli su iz HNB-a.

Kako sve funkcionira su otkrili i iz Erste banke, koji kažu kako nakon smrti korisnika nasljednici moraju banci priložiti jedan od dokumenata: Smrtni list, izvod iz matice umrlih ili pravomoćno Rješenje suda kojim se nestala osoba proglašava umrlom. Jednako tako, nakon ostavinskog postupka se moraju javiti u banku.

I jamci nastavljaju plaćati

Iz banke su rekli kako smrt ne znači prestanak obveze sudužnika, odnosno jamca koji su se obvezali na ispunjenje obveze. U ovom slučaju jamac odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obveze iz ugovornog odnosa, sve do podmirenja obveza.

Ako su iza pokojnog korisnika kredita proglašeni nasljednici, oni u dogovoru s bankom također mogu dogovoriti daljnje modalitete otplate duga uz pristanak postojećih sudužnika, tj. Jamaca, navodi Dnevnik.hr.