Koliku će mirovinu imati vaši unuci? Obrazovaniji su, imaju veće plaće, ali imaju niz problema

Josip Mihaljević
31. prosinca 2021.
Novosti
A- A+

Niti jedan mirovinski sustav ni iznosi mirovina ne mogu se popraviti preko noći. Sustav koji danas imamo umirovljenicima isporučuje manje od 40 posto njihove prosječne plaće, a još ne znamo jesmo li dotakli dno. Demograf Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu nudi zanimljivu perspektivu za mirovine vaših unuka.

mladi

Foto: Unsplash

Demograf i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prof.dr.sc. Ivan Čipin za Jutarnji list analizira kakve će mirovine imati milenijci, generacija “unuka” koja je rođena od 1981. do 1996. godine.

Čipin u uvodu argumentira kako su njihovu generaciju već do sada pogodile dvije krize, prvo velika recesija, a sada i pandemija. Raste i očekivano trajanje života, rađa se sve manje ljudi, a ti su trendovi oblikovali demografiju Hrvatske u posljednjih trideset godina. Čipin kao veliku prednost ove generacije navodi visok stupanj obrazovanja i visoke plaće (posebice među ženama), ali niz faktora im ne ide u prilog.

“Demografska transformacija prijeti održivosti mirovinskog sustava”

Kako su milenijci ipak brojčano manji od ranijih generacija, dočekat će ih “teret” starenja stanovništva.

zg umirovljenik
U Hrvatskoj samo 3,88 milijuna ljudi? A struktura stanovništva je još veći problem

“Dok je udio starijih od 65 godina u radno sposobnoj populaciji prije 30 godina bio niži od 20 posto, očekuje se rast tog udjela na gotovo 60 posto do 2050. Dakle, utrostručit će se u samo 60 godina!

Ovaj fenomen oslikava intenzitet demografskog starenja, koji je kombinirani rezultat triju čimbenika: duljeg životnog vijeka starijih, niske stope fertiliteta i trenutne dobne skupine stanovništva. Ovakva demografska transformacija, koja je gotovo pa neizbježna, prijeti održivosti mirovinskog sustava i kvaliteti mlađih generacija u mirovini”, piše Čipin.

Kako su glavni faktori za izračun mirovine staž i godine starosti, Čipin kaže kako su milenijci dobrano “osakaćeni” financijskom krizom s kraja 2000-ih godina. Zbog nje su, dok su vladale visoke stope nezaposlenosti, posebice kod mladih, kasno krenuli raditi.

“Ekonomske posljedice nezaposlenosti mogu biti dugotrajne, što dovodi do manje zarade i na budućim poslovima. Štoviše, milenijci rođeni sredinom i krajem 80-ih, koji su u to krizno vrijeme završavali studij, imali su problem s pronalaženjem dobro plaćenog posla. Izgubljena zarada može negativno utjecati i na buduću mirovinu, koja je vezana uz uplate mirovinskih doprinosa”, piše Čipin.

Zaključak – samostalna štednja za mirovinu i što raniji ulazak u svijet rada

Također, danas u većoj mjeri nego prethodne generacije rade na prekarnim poslovima. Kasnije se žene, kupuju stanove, jako dugo ostaju živjeti s roditeljima, a Hrvatska je posebno loša u toj kategoriji. S druge strane, njihovi roditelji, bake i djedovi sve dulje žive pa će nasljedstvo dobiti tek kasnije u životu:

Veliko europsko istraživanje: Samo trećina starijih Hrvata ima dovoljno da preživi cijeli mjesec

“Projekcije Europske komisije iz najnovijeg Ageing Reporta kažu da milenijce čeka ekonomska budućnost s nižim stopama gospodarskog rasta nego u prošlosti (…)

Demografski i ekonomski izazovi ukazuju na potrebu za povećanjem osobne odgovornosti za vlastitu financijsku sudbinu u umirovljeničkom razdoblju. Za mlađe generacije rano je djelovanje ključno za osiguravanje sigurnosti dohotka od mirovine, posebno zbog predviđenog nastavka povećanja životnog vijeka” piše Čipin.

Brojne vlade diljem svijeta su u sličnoj situaciji i svjesne su da su trenutačni modeli mirovinskog osiguranja pod pritiskom preispitivanja. Čipin zaključuje kako bi se milenijci morali potruditi i sami štedjeti za mirovinu, a ako je moguće – krenuti raditi što ranije u životu.

Koliku će mirovinu imati vaši unuci? Obrazovaniji su, imaju veće plaće, ali imaju niz problema
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap