Koliku će mirovinu imati vaši unuci? Obrazovaniji su, imaju veće plaće, ali imaju niz problema
Niti jedan mirovinski sustav ni iznosi mirovina ne mogu se popraviti preko noći. Sustav koji danas imamo umirovljenicima isporučuje manje od 40 posto njihove prosječne plaće, a još ne znamo jesmo li dotakli dno. Demograf Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu nudi zanimljivu perspektivu za mirovine vaših unuka.
Foto: Unsplash
Demograf i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prof.dr.sc. Ivan Čipin za Jutarnji list analizira kakve će mirovine imati milenijci, generacija “unuka” koja je rođena od 1981. do 1996. godine.
Čipin u uvodu argumentira kako su njihovu generaciju već do sada pogodile dvije krize, prvo velika recesija, a sada i pandemija. Raste i očekivano trajanje života, rađa se sve manje ljudi, a ti su trendovi oblikovali demografiju Hrvatske u posljednjih trideset godina. Čipin kao veliku prednost ove generacije navodi visok stupanj obrazovanja i visoke plaće (posebice među ženama), ali niz faktora im ne ide u prilog.
“Demografska transformacija prijeti održivosti mirovinskog sustava”
Kako su milenijci ipak brojčano manji od ranijih generacija, dočekat će ih “teret” starenja stanovništva.
“Dok je udio starijih od 65 godina u radno sposobnoj populaciji prije 30 godina bio niži od 20 posto, očekuje se rast tog udjela na gotovo 60 posto do 2050. Dakle, utrostručit će se u samo 60 godina!
Ovaj fenomen oslikava intenzitet demografskog starenja, koji je kombinirani rezultat triju čimbenika: duljeg životnog vijeka starijih, niske stope fertiliteta i trenutne dobne skupine stanovništva. Ovakva demografska transformacija, koja je gotovo pa neizbježna, prijeti održivosti mirovinskog sustava i kvaliteti mlađih generacija u mirovini”, piše Čipin.
Kako su glavni faktori za izračun mirovine staž i godine starosti, Čipin kaže kako su milenijci dobrano “osakaćeni” financijskom krizom s kraja 2000-ih godina. Zbog nje su, dok su vladale visoke stope nezaposlenosti, posebice kod mladih, kasno krenuli raditi.
“Ekonomske posljedice nezaposlenosti mogu biti dugotrajne, što dovodi do manje zarade i na budućim poslovima. Štoviše, milenijci rođeni sredinom i krajem 80-ih, koji su u to krizno vrijeme završavali studij, imali su problem s pronalaženjem dobro plaćenog posla. Izgubljena zarada može negativno utjecati i na buduću mirovinu, koja je vezana uz uplate mirovinskih doprinosa”, piše Čipin.
Zaključak – samostalna štednja za mirovinu i što raniji ulazak u svijet rada
Također, danas u većoj mjeri nego prethodne generacije rade na prekarnim poslovima. Kasnije se žene, kupuju stanove, jako dugo ostaju živjeti s roditeljima, a Hrvatska je posebno loša u toj kategoriji. S druge strane, njihovi roditelji, bake i djedovi sve dulje žive pa će nasljedstvo dobiti tek kasnije u životu:
“Projekcije Europske komisije iz najnovijeg Ageing Reporta kažu da milenijce čeka ekonomska budućnost s nižim stopama gospodarskog rasta nego u prošlosti (…)
Demografski i ekonomski izazovi ukazuju na potrebu za povećanjem osobne odgovornosti za vlastitu financijsku sudbinu u umirovljeničkom razdoblju. Za mlađe generacije rano je djelovanje ključno za osiguravanje sigurnosti dohotka od mirovine, posebno zbog predviđenog nastavka povećanja životnog vijeka” piše Čipin.
Brojne vlade diljem svijeta su u sličnoj situaciji i svjesne su da su trenutačni modeli mirovinskog osiguranja pod pritiskom preispitivanja. Čipin zaključuje kako bi se milenijci morali potruditi i sami štedjeti za mirovinu, a ako je moguće – krenuti raditi što ranije u životu.
