Je li novi model obiteljskih mirovina – neustavan!? Pročitajte argumente stručnjaka
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju još su osam dana u proceduri javne rasprave, ali čini se da javnost nema previše primjedbi na novi model obiteljskih mirovina. U trenutku pisanja ovoga teksta samo su dva komentara upućena resornom ministarstvu, a jedan je toliko kvalitetan da ga moramo posebno obraditi.
Foto: Pexels
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju prije tjedan dana puštene su u proceduru javnog savjetovanja, ali čini se da javnost nije pretjerano zainteresirana s Vladinim novim modelom obiteljske mirovine budući da su u tjedan dana osvanula samo dva komentara. Za usporedbu, kod ranijih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju znalo se tamo naći i stotinjak komentara, prijedloga, primjedbi i zahtjeva, a Ministarstvo rada bi ih, u pravilu, odbacilo. No, još je osam dana do zatvaranja procedure javnog savjetovanja pa se u tom periodu možda nešto i izrodi.
U međuvremenu, imamo dva komentara i s jednim se vrijedi dobrano pozabaviti. Prije toga usudit ćemo se prognozirati i sudbinu drugog komentara koji traži da se korisnicima prijevremene starosne mirovine kada napune 65 godina prepolovi penalizacija mirovine. Taj će komentar sasvim sigurno biti odbačen jer zakonski članci koji se odnose na penaliziranje mirovine “nisu predmet zakonskih izmjena” pa tako ni javnog savjetovanja.
“Obrazloženje da su baš obiteljske mirovine prioritet nije uvjerljivo”
Stoga nam ostaje da se pozabavimo s detaljnim komentarom Zorana Anušića, inače eksperta Svjetske banke s adresom u Hrvatskoj koje smatra kako obrazloženje Ministarstva da intervenira u sustav obiteljskih mirovina nije baš uvjerljivo. Anušić prvo citira Vladu koja kaže da se prvi stup “počiva na načelima uzajamnosti, solidarnosti i pravičnosti”:
“Načelo uzajamnosti podrazumijeva proporcionalnost mirovinskih primanja ulaganjima u taj sustav (tko uplati više dobije više), a solidarnost preraspodjelu mirovinskih primanja u korist onih kojima je to potrebno. U prijedlogu izmjena Zakona ističe se novi model obiteljske mirovine, povećanje najniže mirovine i rad uz mirovinu posebnih kategorija zaposlenika.
Obrazloženje da su baš obiteljske mirovine prioritet za intervenciju u hrvatskom mirovinskom sustavu u sadašnjim makroekonomskim uvjetima koji udaraju na sve umirovljenike nije uvjerljivo. Teza da su upravo korisnici obiteljske mirovine u većem riziku od siromaštva u tim uvjetima trebala bi biti detaljnije i preciznije elaborirana. Prezentirana razlika od 3 postotna poena u stopi rizika od siromaštva žena naspram ukupnog 65+ u pretpandemijskoj 2019. nije dovoljan argument da se mjera cilja isključivo tu skupinu u 2022. godini”, smatra Anušić.
“Nasljeđivanje mirovine uvodi se samo za neke korisnike na teret ostalih korisnika”
Anušić argumentira kako je nasljeđivanje mirovine novo pravo, ali koje se uvodi samo za neke kategorije korisnika – s nižim i srednjim primanjima i one u braku i zajednici – i to na teret svih ostalih korisnika. Navodi primjer s dvije učiteljice koje su ostvarile isti staž, istu plaću i iste uplate doprinosa, imaju isto godina, istu početnu mirovinu, ali jedna je u braku, a druga nije.
“Ova u braku postane udovica i počne dobivati još i 27% mirovine preminulog. Radi višeg rizika od siromaštva? Ili radi bračnog statusa? Uzajamno, solidarno i pravično?”, pita se Anušić.
U drugom primjeru navodi dvije učiteljice, samo što jedna ima nisku, a druga visoku mirovinu.
“Obje postanu udovice i jedna naslijedi 27% mirovine supruga, a druga ništa radi visoke mirovine. Solidarno možda, ali uzajamno i pravično? Efektivno, s novim se pravom proširuje društvena solidarnost prema dijelu korisnika u braku i zakonitim zajednicama, ne nužno najpotrebitijima, bez identifikacije odgovarajućeg izvora financiranja za to novo pravo. Ako se odluči da je to prioritet hrvatskog mirovinskog sustava i obaveza svih osiguranika i korisnika, dodatne troškove treba pokriti većom stopom doprinosa. Ako to nije nacionalni mirovinski prioritet već interes i pravo koje će koristiti samo oni u braku i zakonskim vezama u određenom imovinskom rasponu, pravično bi bilo da oni podnesu taj teret sami, a ne da ga se naplaćuje od svih osiguranika ili poreznih obveznika”, nastavlja Anušić.
Je li novi model obiteljskih mirovina u skladu s Ustavom!?
Tako, upozorava Anušić, funkcionira drugi stup – ako si u braku i izabereš mogućnost nasljeđivanja mirovine primit ćeš nižu prvu mirovinu. S druge, strane, ako su oba supružnika umirovljenici mogu uzeti pojedinačne mirovine bez umanjenja, ali samo ako se odreknu mogućnosti nasljeđivanja.
“Za razliku od toga, u prvom stupu supružnici dobiju pojedinačnu mirovinu kao da nisu u braku, a onda će po ovom prijedlogu još i dio naslijediti jer su u braku. Uzajamno i pravično? Kada bi se princip iz drugog stupa primijenio i na prvi, tako da se za bračne drugove smanje početne mirovine u prvom stupu ako žele nasljeđivanje, pravo bi moglo biti univerzalno u prvom i u drugom stupu, ne bi ga trebalo ograničavati u ovisnosti od visine dohotka. Na kraju, korisnici kombinirane mirovine biraju između povratka u prvi stup i kombinirane dvostupne mirovine. Ako će se nasljeđivanje dijela mirovine u prvom stupu ostvarivati bez smanjenja početne mirovine, a u drugom se ista smanjuje, kakav će biti izbor onih u braku prilikom odlaska u mirovinu?”, pita se Anušić.
Anušić smatra kako bi iz navedenih razloga valjalo provjeriti jesu li zakonske izmjene uopće usklađene s – Ustavom!
Osvrnuo se i na povećanje najniže mirovine za 1,5 posto
Anušić se pored obiteljskih mirovina, osvrnuo i na povećanje najniže mirovine za 1,5 posto u 2023. i 1,5 posto u 2025. godini. Pita se radili se to radi smanjenja rizika od siromaštva onih s najmanjim mirovinama:
“Najniža mirovina, međutim, proporcionalne je godinama staža, tako d aje veći rizik od siromaštva onih s malo staža, a manji onih s 40 godina staža. Mjera međutim linearno povećava sve najniže mirovine i povećava uravnilovku (smanjuje uzajamnost) u sustavu. Najniža mirovina u Hrvatskoj već se sada računa na razini uplate doprinosa iz prosječne plaće. Drugim riječima, ako ste cijeli život radili za prosječnu plaću, mirovina će vam biti ista kao i svima drugima koji su zarađivali i doprinosili manje. S novim prijedlogom 3% više i vama i njima, premda za to nije plaćen doprinos.
Ako se odluči da je povećanje najniže mirovine prioritet mirovinskog sustava, povećano pravo trebalo bi popratiti adekvatnim povećanjem stope doprinosa umjesto prevaljivanjem dodatnog troška na sve porezne obveznike”, zaključuje Anušić.
Javnu raspravu možete pratiti OVDJE.
