Je li nekad zaista bilo bolje? Konkretan odgovor dalo je jedno zanimljivo istraživanje
U raspravu o tome je li bilo bolje živjeti u bivšoj Jugoslaviji ili danas treba uključiti i istraživanje koje se bavi usporedbom radnog vremena potrebnog za kupnju nekog proizvoda. Zaključak istraživanja Centralne banke BiH kazuje kako su osnovne živežne namirnice bile jednako priuštive 1990. godine i danas, ali da su se pojavile razlike među neprehrambenim proizvodima i energentima.
Ilustracija: Unsplash
Često od starijih ljudi možemo čuti kako je nekad bilo bolje. Istina, ima i onih koji tvrde suprotno, a pritom svaka strana ima svoje više ili manje uvjerljive argumente.
Naravno, najveće se rasprave, osim političkih i ideoloških, vode oko kvalitete života u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjim državama koje su nastale njenim raspadom. Tko je u pravu pokazalo je istraživanje konzultantice Aide Soko i glavne tajnice Vlade Federacije BiH Edite Kalajdžić o pretpostavljenoj vrijednosti novca u BiH danas u usporedbi s osamdesetima.
Pritom je, kako navodi N1 BiH, za jednostavniju usporedbu u obzir uzet obračun ‘radnog vremena za plaću’, odnosno vremena kojeg su morali odraditi za kupnju pojedinog proizvoda. To se zasniva na omjeru prosječne neto plaće i cijene tih proizvoda. Ovakva usporedba nije bila jednostavna, jer osim socio-ekonomskih razlika, vrijedi naglasiti kako je Jugoslavija do pred sam svoj kraj imala kompleksan sustav kontrole cijena, s posebnim odjelima unutar vlasti i kompanija, koji su se bavili nadzorom cijena, ponude, potražnje i efektima kontrole tržišta.
Autorice su svoje istraživale bazirale na podacima iz 1990. i 2022. godine. Ipak, u kontekst su uzele i šire razdoblje. Tako je period od 1986. do 1990. godine bio obilježen nestabilnošću cijena, visokom inflacijom, devalvacijom dinara i naglim gubitkom realne vrijednosti plaća, dok je razdoblje od 2018. do 2022. bilo relativno stabilno sve dok se nisu počele osjećati ekonomske posljedice najprije pandemije koronavirusa, a potom i rata u Ukrajini.
Postoje neke razlike
Zaključak istraživanja je da današnjim radnicima s prosječnom plaćom u BiH treba otprilike jednako ili čak nešto manje vremena nego 1990. da budu u mogućnosti kupiti osnovne živežne namirnice poput kruha, mlijeka, brašna, jaja ili maslaca. Recimo, za kupnju mlijeka je i 1990. i 2022. godine bilo potrebno odraditi 22 minute.
Usporedba radnog vremena potrebnog za kupnju pojedinog proizvoda 1990. i 2022. | Foto: N1 BiH
No, za neke druge proizvode, poput krumpira, ulja, kilograma kave ili riže lani je trebalo značajno kraće raditi negoli prije 33 godine. Isto se može reći i za kupnju namještaja ili bijele tehnike, s obzirom na to da je radnicima 1990. godine trebalo skoro mjesec i pol dana rada da bi si mogli priuštiti, primjerice, pećnicu, dok bi je danas mogli kupiti za nešto više od devet dana rada.
Što se tiče režijskih troškova i ogrjeva, razlika je također bitna. Dok se na izdisaju bivše države trebalo raditi nekoliko, pa čak i tjedan dana za drva ili ugljen, danas je to razdoblje skraćeno gotovo za pola. Cijena struje je, gledajući ovakav odnos platežne moći, ostala podjednaka.
Mirovine nisu u računici
Dakle, osnovni prehrambeni proizvodi u BiH danas koštaju više-manje jednako kao 1990. godine, dok su skuplji proizvodi danas podosta pristupačniji. Soko i Kalajdžić su u obzir uzele i ranije podatke, pa tako tvrde da je 1960. godine prosječni radnik trošio 89 posto svoje plaće na osnovne proizvode, dok danas troši otprilike trećinu.
Ono što nažalost nisu uzele u obzir jest usporedba koliko bi novca trebalo umirovljeniku s prosječnom mirovinom za kupnju tih istih proizvoda prije 33 godine i lani. Da postoje takvi podaci, umirovljenici bi također imali još jedan argument za ili protiv teze da je nekad bilo bolje
