Istaknuti hrvatski jezikoslovac Josip Silić umro u 86. godini

Istaknuti hrvatski jezikoslovac, professor emeritus Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josip Silić umro je u četvrtak u Zagrebu u 86. godini.

Josip Silić autor je mnogih udžbenika za srednje škole, gramatika i pravopisa hrvatskoga i crnogorskoga jezika, suautor hrvatskoga računalnog pravopisa, a program spelling-checker poslije je ugrađen u hrvatsku inačicu Microsoftova programskoga paketa Office i bio je uzor za slične programe za druge slavenske jezike.

U mirovini proveo 15 godina

Bio je član Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Matice hrvatske, Katedre čakavskoga sabora Grobinšćine, Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak”, Hrvatsko-makedonskoga društva, Hrvatsko-francuskoga društva i Hrvatsko-njemačkoga društva. Također, profesor Silić bio je i član uredništava časopisa Suvremena lingvistika i Umjetnost riječi, te redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti od 2016. godine.

Rođen je 4. siječnja 1934. u Milašima na Grobnišćini. Školovao se u Ratuljama, na Biskupskome sjemeništu u Pazinu i Biskupskome sjemeništu u Rijeci, a maturirao u gimnaziji na Sušaku. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te ruskoga jezika i književnosti (1961).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Od 1961. asistent je na Katedri za suvremeni hrvatski jezik matičnoga fakulteta (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), docent (1976), izvanredni profesor (1979), redoviti profesor (1984), redoviti profesor u trajnome zvanju (1999), professor emeritus (2005). Umirovljen je 2004. godine.

Lektor na francuskom i njemačkom sveučilištu

Godinama je bio lektor hrvatskog jezika na francuskom Sveučilištu u Lilleu te njemačkom Sveučilištu u Bochumu.

Njegova najvažnija djela su ‘Od rečenice do teksta’ (Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog jedinstva) (1984.), ‘Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika’ (s Vladimirom Anićem, 1986., 1987., 1990.), ‘Pravopis hrvatskoga jezika’ (s Vladimirom Anićem, 2001.), ‘Hrvatski računalni pravopis’, ‘Gramatičko-pravopisni računalni vodič. Spelling-checker’ (sa Slavenom Batnožićem i Brankom Ranilovićem, 1996.), ‘Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta’ (s Ivom Pranjkovićem, 2005., 2007.), autor knjige ‘Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika’ (2006.), suautor ‘Pravopisa crnogorskoga jezika s pravopisnim rječnikom’ (s Milenkom A. Perovićem i Ljudmilom Vasiljeva, 2010.), ‘Gramatike crnogorskoga jezika’ (s Adnanom Čirgićem i Ivom Pranjkovićem, 2010.), ‘Knjiga Dihotomije’. ‘Izabrane rasprave’ objavljena je ove godine, a sadrži bibliografiju Josipa Silića koju je priredio profesor Ivan Marković.