Kako i kada u invalidsku mirovinu zbog fizičkih, ali i psihičkih bolesti
Više od 125.000 osoba u Hrvatskoj prima invalidsku mirovinu, odnosno desetina svih umirovljenika, a ona u prosjeku iznosi nešto manje do 1.900 kuna. Smatramo kako je obično riječ o fizički bolesnima, no tu su i mladi, kao i oni s psihičkim tegobama zbog kojih više nisu sposobni raditi. O njima se često ne govori zbog stigme društva i srama kojeg osjećaju. Neki od njih ni ne znaju da mogu u mirovinu, dok se drugi teško odlučuju na taj korak.
Odlazak u mirovinu kao rješenje za psihički oboljele koji više ne mogu raditi (Ilustracija: Pixabay)
Osoba koja ima psihičke poteškoće može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu, baš poput fizičkih bolesnika, u tri slučaja; ako joj vještak utvrdi smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Postupak se pokreće na zahtjev osiguranika. Za vrijeme zaposlenja, može se pokrenuti i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili samog osiguranika po završetku liječenja, odnosno zdravstvene rehabilitacije.
Nalaz i mišljenje vještaka
“Vještačenje u prvom stupnju na temelju medicinske dokumentacije obavlja ovlašteni vještak Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, o čemu donosi nalaz i mišljenje. Na temelju toga HZMO donosi rješenje” – pojasnili su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Djelomični gubitak radne sposobnosti je kada osoba može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njezinim dosadašnjim poslovima, iste ili slične razine obrazovanja, a ne može se osposobiti za rad na drugim poslovima. Potpuni gubitak radne sposobnosti je trajan, a smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice.
Godine staža kao uvjet
Invalidsku mirovinu može steći osiguranik kod kojega je gubitak radne sposobnosti nastao prije 65. godine života ako mu staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Iznimno, za one kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao prije 35. odnosno 30. godine života, propisuju se blaži uvjeti. Riječ je o jednoj do dvije potrebne godine staža, ovisno o stupnju spreme.
Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana gubitaka radne sposobnosti. Ako osiguranik ima završen preddiplomski ili stručni studij, radni vijek se računa od 23. godine života, odnosno od 26. ako ima diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij. Također, osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža ako je gubitak radne sposobnost nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
