[Internet-bonton za početnike] Trolanje, hejtanje i spamanje – mračna strana weba

Jelena Ratko
7. ožujka 2018.
Novosti
A- A+

Početkom ovog stoljeća na forumima i u grupnim razgovorima (chatovima) počeli su se koristiti izrazi koji označavaju specifične oblike ponašanja na internetu, a koje su nešto kasnije preuzele i društvene mreže, kao što je Facebook. Uglavnom se radi o izrazima s engleskog govornog područja koji su prihvaćeni u izvornom obliku na globalnoj razini. U hrvatskom riječniku ne postoje izrazi kojima se doslovno prevode riječi kao što su trolanje (u Hrvatskoj poznato još kao troliranje), spamanje i fejlanje, osobito ako se njima žele označiti konkretni postupci korisnika interneta na različitim online platformama.

Foto: pixabay.com

Trolanje, hejtanje, stalkanje, spamanje, fejlanje, bananje, cringeanje. Neki od ovih izraza primjenjivi su isključivo u kontekstu interneta, dok su neki tamo nastali a često se koriste i u komunikaciji uživo te imaju nekoliko značenja. Bez obzira na to što se neki od njih, primjerice trolanje i spamanje, odnose na srodne fenomene, svi se razlikuju i važno je razumjeti na koji način, prvenstveno zbog vlastite sigurnosti i zaštite od zlostavljanja na internetu.

1. Trolovi – trolaju (eng. trolls, trolling)

U internetskom nazivlju, izraz trol označava osobu koja dolazi među internetske zajednice – kao što su internetski forum, soba za razgovor (chat room), tematske grupe (newsgrupe), blogovi i sl. – isključivo s ciljem da na njih šalje  podrugljive, grube, uvredljive poruke ili poruke nepovezane s temom kako bi namjerno “dosađivala” ostalim sudionicima, poticala nesporazume i remetila tijek rasprave.

Trol je osoba koja namjerno piše provokativne komentare u internetskoj raspravi. Bilo da se radi o direktnom vrjeđanju drugih ljudi ili samo zadirkivanju, značajka ovakvog ponašanja je objavljivanje nerelevantnog sadržaja s jedinim ciljem da se time ugrozi druge.

Dvije studije objavljene 2013. i 2014. došle su do zaključaka da trolovi pokazuju znakove sadističkog poremećaja osobnosti, a nerijetko ih karakteriziraju asocijalno i psihopatsko ponašanje. Zaključeno je da se troliranje pokazuje kao internetska manifestacija sadizma. Istraživanje ove osobine povezuje s bullyingom kod adolescenata i odraslih.

Nepisano pravilo glasi:  “Nemoj se opravdavati ili objašnjavati nešto trolovima – time oni pobjeđuju.”

2. Hejteri – hejtaju (eng. haters, hating – haters gonna hate)

Hejteri mogu biti neugodni koliko i trolovi. Međutim, razlika je ta što je hejterima cilj samo povrijediti neku osobu, dok troleri nastoje započeti sukob, izazvati raspravu i u nju uvući što više ljudi kako bi imali veću publiku. Hejteri, kako im samo ime kaže, šire mržnju i potiču na širenje mržnje na internetu. Često pišu uvredljive komentare i ne suzdržavaju se od psovanja. Neprimjerene opaske najčešće ostavljaju ispod sadržaja koji ih ne vrijeđa osobno, što ih još manje opravdava.

Kada je ministar Pavić izbjegao odgovor na pitanje o mirovinama, jedna je osoba na portalu mirovina.hr ispod teksta odgovorila u njegovo ime: „Ministar bi zavrsio na psihijatriji, iako mu i sada vec treba!!!“ | Foto: screenshot

Govor mržnje, za razliku od običnog hejtanja, poziva na konkretnu akciju, što ga određuje kao nezakonit čin za koji je moguće snositi konkretne posljedice. Hejtanje je blaži oblik istog ponašanja za koji se najčešće nikoga ne kažnjava – osim u slučaju da netko od korisnika prijavi nepoželjan ili neprimjeren sadržaj platformi na kojoj je on objavljen.

3. Stalkeri – stalkaju (eng. stalkers, stalking)

Stalkanje je pojam koji je doživio vrhunac svoje popularnosti s pojavom Facebooka, a mogao bi se prevesti kao uhođenje, uzastopno praćenje. Stalkeri su ljudi koji na društvenim mrežama imaju jednog ili nekoliko korisnika čije profile stalno posjećuju i traže nove informacije o njima.

Stalkanje može biti i jednokratna aktivnost – u tom slučaju, najčešće je potpuno bezazleno, a taj izraz se koristi samo kako bi se opisala složena radnja, npr. “stalkao je bivšu djevojku”, što onda u prijevodu obuhvaća posjećivanje njezinog profila, pregledavanje fotografija i objava, čitanje komentara ispod slika, čitanje statusa, posjećivanje profila njezinih prijatelja i sl.

Ukoliko se radi o dugoročnom uhođenju osobe, stalkanje može biti kažnjivo u smislu ometanja nečije privatnosti i praćenje bez njihova znanja.

4. Bananje spama (eng. banning, spamming)

Spam ili junk mail predstavlja za primatelja neželjenu elektroničku poštu koja može zatrpati elektronički sandučić za primanje poruka, koja je usto i bezvrijedna i nenaručena pošta. Neki njegovi oblici su lažne privatne poruke koje mogu voditi do pornografskih sadržaja, proizvodi za koje primatelji nisu imali interesa, reklame itd. Ukratko rečeno, spam je poruka koja se šalje primatelju bez njegovog dopuštenja, a koje vrlo često sadrže i prijevaru. Postoje i druge vrste spama, poput spama u blogu, wikijima ili u chat sobama, a može biti riječ i o e-mail spamu, što je najčešće. Osobe koje se bave spamom nazivaju se na engleskom jeziku: “spammers”.

Foto: pixabay.com

Pod spamom obično podrazumijevamo poruke marketinškog karaktera, gdje nepoznati pošiljatelj nudi svoje usluge. Nažalost, velik broj takovih poruka nije samo “gnjavaža” za primateljev sandučić nego je i potencijalna opasnost, jer poruka može biti zaražena virusom, spyware-om ili nekim drugim malicioznim kodom, te je najbolje takve poruke pokušati spriječiti programima koji štite od spama. Ako ipak uspiju pronaći put do računala, preporuka je da ih se trajno obriše bez otvaranja.

Spam je dobio ime po skupini Monty Python koja je reklamirala mesnu konzervu nazvanu Spam. Primatelji spama obično iz nekih razloga i klikaju na linkove koje im se nude u spamu, najčešći razlozi za to su znatiželja ili dosada.

Sav neželjen sadržaj, uključujući spam, moguće je trajno ukloniti (s mogućnošću povratka na staro). “Ban”, u doslovnom prijevodu s engleskog – zabrana, radnja je kojom se korisnika ograničava u slanju poruka i objavljivanju sadržaja na nečijem profilu. Spam je potrebno ukloniti, a spamere – banati.

5. Fejlaju – svi (eng . fail, epic fail)

“Fail” je ime popularnog meme-a na Internetu. Radi se o prizoru (fotografiji, slici, ilustraciji, videu) preko kojega je postavljen krupan naslov “fail” ili “epic fail”, koji se uvijek odnosi na ono prikazano – najčešće neuspjele pokušaje izvođenja nekih radnji, neuspjele događaje i akcije, pogrešne interpretacije, padove kućnih ljubimaca, prometne nesreće i ostale nesretne događaje. Njima se ovdje pristupa s dozom ironije i ismijava ih se. Fejlati je (u doslovnom prijevodu podbaciti, iznevjeriti, razočarati) uobičajeno i svi ponekad fejlaju. Za razliku od trolanja, hejtanja i spamanja, fejlanje je bezazleno i uvijek dopušteno. Pitanje je samo gdje su granice kada nešto biva proglašeno fejlom, i je li u redu u svakoj situaciji izrugivati neuspjeh.

 

Hashtag #fail koristi se na društvenoj mreži Twitter kako bi se naglasilo nezadovoljstvo određenim sadržajem.

6. Susramlje – Cringe

Ovaj relativno nov izraz ušao je u uporabu zahvaljujući trolovima koji ga koriste kako bi opisali neugodu, sram koji osjećaju promatrajući neke sadržaje na internetu. Kada je nešto “cringy”, to znači da izaziva gađenje ili, u slobodnom prijevodu susramlje – sram u tuđe ime radi nečega što je objavio, napravio ili rekao taj čovjek. Trolovi na internetu izraz često rabe kada netko napiše nešto gramatički ili pravopisno netočno.

Trolovi su izvor svega lošega na društvenim mrežama, rekli bi mnogi. Radi se o viralnom trendu, a najveći je problem što su ovakvi ljudi uglavnom anonimni ili se lažno predstavljaju na Internetu, pa ih je teško kontrolirati – ponekad onoliko koliko i uopće prepoznati u moru ironičnih opaski, hejterskih komentara i poruka koje promoviraju govor mržnje.

 

[Internet-bonton za početnike] Trolanje, hejtanje i spamanje – mračna strana weba
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap