Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Inicijativa ‘Od šutnje do promjene’ širi dezinformacije, tvrdi Zavod za socijalni rad
Hrvatski zavod za socijalni rad negira tvrdnje inicijative ‘Od šutnje do promjene’ o ‘sustavnom zastrašivanju’ radnika koji žele pomoći korisnicima sa zahtjevima za inkluzivni dodatak. Inicijativa navodi preopterećenost sustava i usmene upute ravnateljice koji vode do ometanja pristupa korisnicima. Zavod tvrdi da se radi o dezinformacijama te da ulažu ‘maksimalne napore’.
Umirovljenica u invalidskim kolicima | Foto: Pixabay
Inicijativa ‘Od šutnje do promjene’ upozorila je na brojne greške i nepravilnosti u postupcima priznavanja prava na inkluzivni dodatak. Kao glavne razloge naveli su preopterećenost sustava i ‘neprimjerene’ usmene upute ravnateljice Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjane Štritof.
Nepravilnosti u rješavanju zahtjeva za inkluzivni dodatak utvrđene su i odlukom Upravnog suda koja će omogućiti isplatu obiteljima preminulih koji rješenje nisu doživjeli, a što je i pitanje kojim se bavi Ustavni sud, o čemu smo pisali ovdje. Optimizacija sustava isplate inkluzivnog dodatka jedan je od prioriteta novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelj i socijalne skrbi Alena Ružića, o čemu smo pisali ovdje.
Rukovoditelji ometali pristup zakonskim pravima korisnika
Navode da je radnicima prvo poslana uputa da se na zahtjevima radi iznimno brzo. Uslijedio je velik broj zahtjeva pa su nakon toga dobili uputu da se pošiljateljima zahtjeva usmeno kaže da ‘neće ostvariti pravo na inkluzivni dodatak’. Naređeno im je i da se u postupke ne dodaje naknadno dostavljena medicinska dokumentacija iako su neki postupci trajali dulje od godine dana.
– Ove usmene upute prenesene su s vrha Hrvatskog zavoda za socijalni rad na niže razine upravljanja, čime su rukovoditelji izravno ometali pristup zakonskim pravima korisnika, tvrde iz inicijative i naglašavaju da se građani suočavaju s ‘nesavladivim birokratskim preprekama’ zbog ‘loše organizacije i kroničnog nedostatka stručnog kadra’.
Osim toga, korisnicima je otežan pristup uredima radi dana kad se ne primaju stranke. Tad se događa da ne mogu predati zahtjeve ili pak prekasno primaju pozive za dopunu dokumentacije.
‘Sustavno zastrašivanje’ radnika koji žele pomoći
Navodno, u takvim slučajevima rukovoditelji ‘sustavno’ zastrašuju radnike koji pokušavaju ispuniti svoju etičku obvezu suradnje s korisnicima. Koriste usmena upozorenja, javne prozivke i stalno praćenje rada, a zabilježene su i opomene zbog pomoći građanima sa zahtjevima.
Inicijativa je problematiku opisala na primjeru korisnika koji je, po pismenom pozivu, došao u jedan od Područnih ureda Zavoda dostaviti dopunu dokumentacije posljednji, osmi dan propisanog roka. To je uspio isključivo zahvaljujući socijalnoj radnici koja je u prolazu čula njegov zabrinuti razgovor s portirom-zaštitarom i naposljetku je kažnjena za pomoć.
Kažnjavanje djelovanja koje je sukladno etici socijalnog rada
Naime, korisnik je bio zabrinut da dokumentacija koju je donio neće biti prihvaćena zbog kašnjenja jer mu je portir-zaštitar rekao da ju ne može predati pošto nema djelatnika niti u prijemnom uredu niti u uredu koji zaprima poštu. Socijalna radnica, koja je u tom trenutku prolazila ondje, preuzela je njegovu dokumentaciju uz obećanje da će mu je vratiti s dokazom primitka iako nije zaposlena na poziciji vezanoj uz poslove inkluzivnog dodatka.
Suprotno tvrdnjama portira-zaštitara, u uredu za prijem pošte radile su četiri osobe koje su odbile primitak dokumentacije. Inzistirale su da je za to ovlaštena isključivo referentica koja vodi postupak, koja je pak izjavila da ‘danas ne prima stranke’.
U uredu za prijem pošte su se bojali uzeti papire u slučaju da ne bi nestao neki papir iz medicinske dokumentacije. Naposljetku je socijalna radnica samostalno odlučila ovjeriti primitak i dati potvrdu korisniku. Sljedeći dan joj je uručen dopis voditelja ureda i čelnika službe s navodima njenih brojnih propusta, navodeći kao njenu pogrešku pomaganje korisniku u ovom slučaju iako je to bilo sukladno etici socijalnog rada.
Zastoji nisu rezultat ‘svjesne odgode ili administrativnih odluka’
Zavod je na tvrdnje inicijative odgovorio u reakciji za N1, tvrdeći da se radi o netočnim podacima i dezinformacijama koje izazivaju zabrinutost javnosti. Inzistira da se u pitanju svih aktivnosti vezanih uz ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak postupa u skladu sa zakonom.
– S obzirom na velik broj zaprimljenih zahtjeva, može doći do privremenih zastoja u obradi predmeta, no to nije rezultat nikakve svjesne odgode ili administrativnih odluka, rekli su iz Zavoda i dodali da ‘svi uredi ulažu maksimalne napore’ kako bi zahtjeve obradili ‘pravovremeno i zakonito’.
