"Imam 36 godina staža, od čega dio beneficiranog. Kada mogu u mirovinu?"

Može li radnik u mirovinu ići ranije ako ima dovoljno godina beneficiranog radnog staža, kada i hoće li biti penaliziran ako se oduči za prijevremenu? Naš čitatelj uskoro će napuniti 61 godinu i 36 godina staža, od čega 18 beneficiranog, a mi doznajemo koje su mu opcije.

“Od 1. veljače 2022. navršavam 61 godinu života i 36 godina efektivnog radnog staža, od čega 13,5 godina beneficiranog staža 12/15 i pet godina 12/16). Namjeravam podnijeti zahtjev za mirovinu pa me zanima što mogu očekivati s obzirom da beneficirani staž ne ulazi u efektivni staž, očekuje li me penalizacija, i ako da, koja je svrha beneficiranog radnog staža? – pita gospodin Branko.

Prijevremena mirovina kao najneisplativije rješenje

Za početak, on već sada ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, s obzirom da ima navršenih 60 godina života i više od 35 godina mirovinskog staža. Dakle, u mirovinu može odmah ako želi. No, takva opcija mu je ujedno i najmanje isplativa, jer se polazni faktor 1,0 smanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,2% (ZOMO članak 85. stavak 2.). Znači, ako u prijevremenu odemo najviše pet godina ranije, onda nam se mirovina umanjuje za maksimalnih 12 posto (0,2 X 12 mjeseci X 5 godina).

Druga opcija je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, no na nju nema pravo. Naime, uvjet za nju stječe se kada radnik navrši 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju. Budući da naš čitatelj ima navršenih 36 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju, nije ispunjen uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Kada navrši propisane uvjete, već će biti po dobi za starosnu mirovinu.

Tri godine radnije u starosnu mirovinu

Preostaje, dakle, treća i najpovoljnija opcija, a to je raniji odlazak u starosnu mirovinu temeljem beneficiranog radnog staža. Naime, dobna granica kao uvjet može se sniziti samo za starosnu mirovinu u slučaju staža s uvećanim trajanjem i to za po jednu godinu za svake četiri godine staža s uvećanim trajanjem s benefikacijom 12/16 i za po jednu godinu za svakih pet godina s benefikacijom 12/15 (ZOMO čl. 181.).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se za rad na poslovima sa stupnjem uvećanja 12/15 za dvije godine, a za rad na poslovima sa stupnjem uvećanja 12/16 za jednu godinu, odnosno ukupno za tri godine.

U tom slučaju pravo na starosnu mirovinu muškarac stječe s navršenih 62 godine života i 15 godina mirovinskog staža, pojašnjavaju nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Žena rođena 1. veljače 1961. može ostvariti pravo na starosnu mirovinu 1. kolovoza 2024. u prijelaznom razdoblju, jer tada ima ispunjen uvjet od 63 godine i 6 mjeseci starosti i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Kao što je i navedeno u primjeru za muškarca, ako ima ostvareni staž s uvećanim trajanjem, i žena može ostvariti pravo na starosnu mirovinu uz sniženje dobne granice. Dakle, u istom ovom slučaju sa 60 i pol godina.