HZMO spominje svjetliju demografsku budućnost, evo na čemu temelje analize

Josip Mihaljević
2. lipnja 2022.
Novosti
A- A+

Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, govoreći o omjeru radnika i umirovljenika, kazao je kako se demografska slika države mijenja i da najnoviji podaci pokazuju da nas čeka optimističnija budućnost. Zavod smo pitali na kojim podacima temelje takvu ocjenu, a pitali smo i profesora s Ekonomskog fakulteta Šimu Smolića ima li smisla u ovom trenutku biti optimističan oko demografije.

MRMS HZMO

Foto: Dragan Jelić, Melita Čičak, Ivo Bulaja, Marin Piletić | Mirovina.hr

Hrvatski mirovinski sustav definitivno je održiv. Imamo čak i pozitivne demografske pokazatelje da će u budućnosti i demografija malo drugačije i optimističnije izgledati nego što su bile projekcije recimo prije pet godina. Najave su i tog buđenja – riječi su to zamjenika ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ive Bulaje, koje je kazao u HRT-ovom ‘Otvorenom’ prošloga tjedna. U istoj emisiji ekonomist koji se profesionalno bavi mirovinskim sustavima Danijel Nestić iskazao je sumnju u takve projekcije i kazao kako ćemo u narednih dvadeset godina ostati bez 600 tisuća ljudi u radnoj dobi. Nedavno smo imali i rezultate Popisa stanovništva koji su potvrdili da nas u Hrvatskoj više nema ni četiri milijuna, a demografi periodično upozoravaju da Hrvatska, što se tiče stanovništva, odumire.

“Sve manje ljudi se iseljava iz Hrvatske”

Zanimalo nas je na čemu HZMO i zamjenik ravnatelja Bulaja temelje optimizam pa smo ih zamolili da sretne vijesti podijele s nama. Ukratko, pozivaju se na podatke o migracijskom saldu (razlika između iseljenih i doseljenih) i stopi ukupnog fertiliteta u RH.

“Prema podacima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, zadnja godina u kojoj je Republika Hrvatska imala pozitivan migracijski saldo, odnosno razliku u broju doseljenih i odseljenih stanovnika bila je 2008. godina kada je iznosio 7053 stanovnika. Već sljedeće 2009. godine migracijski saldo postao je negativan. Značajna prekretnica u migracijskim kretanjima bila je 2013. godina kada je RH postala dio EU. Otvaranjem tržišta rada u brojnim zemljama EU počelo je značajnije iseljavanje stanovnika.

Pokazatelji kretanja stanovništva u 2013., 2014. i 2015. godini pokazali su da su nužne adekvatne mjere kako bi se zaustavio negativni migracijski saldo. Prvi rezultati poduzetnih mjera vidljivi su 2018. godine kada je migracijski saldo prepolovljen. Posljednjih godina bilježi se trend porasta doseljavanja stanovništva u RH, dok je u padu broj iseljenih stanovnika”, pojašnjavaju iz HZMO-a.

migracijski saldo

Foto: Migracijski saldo (2011. – 2020.)

“Fertilitet se u Europi smanjuje, a u Hrvatskoj povećava”

Drugi argument im se temelji na usporedbi stope ukupnog fertiliteta u RH s Europskom unijom. Stopa ukupnog fertiliteta označava broj živorođene djece koja bi bila rođena tijekom reproduktivne dobi prosječne žene uz pretpostavku da će žena doživjeti kraj svoje reproduktivne dobi.

“Iz navedenog vidljivo je da se stopa fertiliteta posljednjih godina na razini EU smanjuje, a u RH povećava. Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine predviđa povećanje stope fertiliteta na 1,8, a rast od 2015. godine ide tome u prilog.

Svakako treba spomenuti kako službeni podatci za 2021. godinu još nisu dostupni, no s obzirom da smanjenje broja stanovnika utječe na povećanje stope fertiliteta svakako možemo očkivati rast na više od 1,5, odnosno na višu razinu od razine EU”, zaključuju iz HZMO-a.

fertilitet

Foto: Usporedba stope ukupnog fertiliteta u RH i EU

Kakve veze ima što stopa fertiliteta raste, kada imamo sve manje žena?

Za komentar HZMO-ove analize zamolili smo izvanrednog profesora s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šimu Smolića koji se bavi proučavanjem utjecaja demografije na velike sustave, poput mirovinskog i zdravstvenog. Smolić kaže da demografski trendovi mogu biti pozitivni, ali skeptičan je oko toga mogu li oni puno pomoći Hrvatskoj.

“Ako govorimo o ukupnoj stopi fertiliteta, onda 1,8 u budućnosti ne znači previše kad je “baza” žena koje rađaju manja. To će rezultirati manjim brojem živorođenih nego što ga imamo danas. Prirodno kretanje stanovništva ne možemo gledati kao faktor stabilizacije ili gotovo nemogućeg rasta broja stanovnika. Sve projekcije govore da nas čeka pad ukupnog broja stanovnika u budućnosti. Već u 2050. godini u Hrvatskoj će živjeti 3,4 milijuna osoba”, objašnjava Smolić.

“Sviđalo se to nama ili ne, Hrvatsku očekuje val useljavanja imigranata”

Jedinu nadu u kakvo-takvo usporavanje pada broja stanovnika vidi u useljavanju stranaca.

“Bez obzira sviđalo se to nama ili ne, uskoro (a već danas jest!) će bit sasvim uobičajeno popunjavanje slobodnih radnih mjesta osobama iz trećih zemalja (imigrantima). Kolege iz HZMO-a su to i prikazali tj. negativni migracijski saldo se smanjuje. Neki sektori našeg gospodarstva već obilato koriste mogućnost zapošljavanja na temelju Zakona o strancima. Prema nekim mojim izvorima, do kraja svibnja 2022. godine izdano je već oko 60 tisuća dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj državljanima trećih zemalja, a broj bi mogao premašiti i 100 tisuća”, objašnjava Smolić.

Smolić kao jedinu pozitivnu stvar, u kontekstu mirovinskog sustava, vidi situaciju na tržištu rada, ali upozorava da i dalje imamo nisku zaposlenost starijih radnika tako da tu postoji prostor za napredak.

“Povoljna situacija u gospodarstvu može dovesti do porasta broja zaposlenih što će pozitivno djelovati na doprinose mirovinskog osiguranja i time pojačati otpornost (održivost) mirovinskog sustava. Hrvatska nažalost ima previše umirovljenika i previše onih koji su umirovljeni bez da imaju puni radni staž. U takvoj situaciji prosječna neto isplaćena mirovina pala je ispod 40% prosječne neto plaće u zemlji – ovo je možda najvažnija brojka jer govori puno o životnom standardu, kupovnoj moći, socijalnoj isključenosti, siromaštvu itd. umirovljeničke populacije. Zaključno, u priči oko mirovina i mirovinskog osiguranja, uz državu, odgovornost bi trebali preuzeti i pojedinci!”, zaključuje profesor Smolić.

HZMO spominje svjetliju demografsku budućnost, evo na čemu temelje analize
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap