HZMO predstavio najvažniji projekt u povijesti te institucije: Do mirovine nikad brže!

Josip Mihaljević
9. ožujka 2020.
Novosti
A- A+

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osigurao je pozamašna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, a Zavod bi u narednih 46 mjeseci trebao doživjeti transformaciju. Radi se o famoznoj digitalizaciji poslovanja, a ministar Aladrović je iskazao nadu da će i ostale institucije slijediti primjer HZMO-a.

aladrović

Foto: Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava | Mirovina.hr

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će kroz nekoliko godina dobiti novo ruho, teško čak 166 milijuna kuna. Glavnina tog iznosa dolazi iz sredstava Europskog socijalnog fonda (85 posto ukupnog iznosa), a ostatak iz državnog proračuna. Uglavnom se radi na informatizaciji čitavog sustava, uvođenju modernih informatičkih tehnologija, a većinu usluga koje Zavod danas pruža svojim korisnicima – bit će moguće napraviti kroz nekoliko klikova, bez potrebe za fizičkim odlaskom u urede HZMO-a.

O čemu se radi? Ivan Serdar (ravnatelj HZMO-a), Luka Ljubičić (pomoćnik ravnatelja HZMO-a) i ministar Josip Aladrović su danas u 12 u Matis Loungeu na konferenciji predstavili budućnost Zavoda – eHZMO.

Serdar: Do mirovine u što kraćem roku i na što jednostavniji način

Zavod za mirovinsko dobio međunarodni standard sigurnosti informacija

HZMO je jedan od najvećih javnih sustava u zemlji – vode podatke o 1,5 milijuna radnika, 1,24 milijuna umirovljenika i tu su još oko 150 tisuća korisnika doplataka za djecu. S tim u vidu, oslanjanje na sigurnost informatičke tehnologije koju koriste mora biti prioritet.

“Takav opseg poslova nužno zahtijeva snažno oslanjanje na informacijsko-komunikacijske tehnologije i korištenje najnovijih rješenja kako bi se usluga u potpunosti digitalizirala i omogućila kvalitetniji javni servis. U praksi, to znači da što većem broju građana želimo omogućiti da usluge poput ostvarivanja prava na mirovinu i doplatka za djecu riješe digitalnim putem, iz vlastitog doma, u što kraćem roku i na što jednostavniji način”, kazao je ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar.

Serdar je dodao kako je zbog sve mobilnije radne snage, koja dio staža ostvaruje po raznim zemljama Europske unije, sve teži izazov u kratkom roku izdati rješenje o pravu na mirovinu.

“U tom smislu, potrebno je povezati se s inozemnim nositeljima osiguranja, procesno i podatkovno, ali i s drugim tijelima javne uprave kako bi korisnici svoja prava mogli ostvariti što brže i što jednostavnije”, rekao je Serdar.

Aladrović: “Neka budemo inspiracija i drugim javnim institucijama”

aladrović
Ministar Aladrović: "Sindikati su neozbiljni, mirovine će biti isplaćene na vrijeme"

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, koji je s pozicije ravnatelja HZMO-a došao u ministarsku fotelju, izrazio je zadovoljstvo oko ovog projekta. Na projektu se radilo oko tri godine, a ako sve prođe po planu, zaživjet će krajem 2023.:

“Cilj projekta je transformirati HZMO u jednu javnu ustanovu koja je orijentirana prema korisnicima, a ovaj projekt  jedan je od najznačajnijih projekata u samoj povijesti te institucije. S punim možemo reći da provođenje ovog projekta ima duboke implikacije, kako na sam Zavod, tako i na dobar dio građana Republike Hrvatske”, kazao je Aladrović.

Ministar je dodao kako se nada da će ovaj projekt biti inspiracija i drugim javnim institucijama:

“Iskoristit ću priliku da najavim ne baš pretjerano kreativno nazvane projekte eHZZ, kao informatizaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i eREGOS, kao informatizaciju i modernizaciju Registra osiguranika. Obje institucije su iz domene Ministarstva rada i mirovinskog sustava i osjećam određeni ponos jer institucije iz naše domene definitivno prednjače u ovakvim projektima”, rekao je Aladrović.

O čemu se zapravo radi?

Skupa modernizacija HZMO-a: Do informacija jednim klikom bez dolaska na šalter?

Detalje projekta prezentirao je Luka Ljubičić, pomoćnik ravnatelja HZMO-a za informatiku. Ukratko, projekt je već “započeo” u posljednjem tromjesečju 2019. godine, provodit će se 46 mjeseci, a vrijednost projekta iznosi 166,5 milijuna kuna.

Ljubičić je ukratko prošao kroz povijest Zavoda koji je osnovan 1922. godine, dobio Odjel za obrade podataka i prvo računalo 1968. godine, nabavljeno prvo središnje računalo 1973. godine, a najnoviji model računala su dobili 1982. godine. Od tada pa do danas samo se radilo na unaprjeđivanju postojećeg stanja, a 2023. bi trebao zaživjeti i eHZMO.

Ljubičić je istaknuo kako su postojeće aplikacije HZMO-a jednostavno prestare i da nailaze na probleme kod učestalih izmjena procesa/zakona, kao i da imaju problema s pronalaskom radne snage koji se još uvijek zna koristiti informatikom iz 1980-ih godina.

Sve je to znak za potrebnu promjenu, a novi sustav bi trebao postići sljedeće ciljeve:

  • Skraćenje prosjeka trajanja rješenja zahtjeva
  • Povećanje broja raspoloživih e-usluga za građane
  • Interoperabilnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini
  • Povećanje broja zaposlenika osposobljenih za pružanje novih i poboljšanih usluga
HZMO predstavio najvažniji projekt u povijesti te institucije: Do mirovine nikad brže!
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap