HZMO predstavio najvažniji projekt u povijesti te institucije: Do mirovine nikad brže!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osigurao je pozamašna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, a Zavod bi u narednih 46 mjeseci trebao doživjeti transformaciju. Radi se o famoznoj digitalizaciji poslovanja, a ministar Aladrović je iskazao nadu da će i ostale institucije slijediti primjer HZMO-a.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će kroz nekoliko godina dobiti novo ruho, teško čak 166 milijuna kuna. Glavnina tog iznosa dolazi iz sredstava Europskog socijalnog fonda (85 posto ukupnog iznosa), a ostatak iz državnog proračuna. Uglavnom se radi na informatizaciji čitavog sustava, uvođenju modernih informatičkih tehnologija, a većinu usluga koje Zavod danas pruža svojim korisnicima – bit će moguće napraviti kroz nekoliko klikova, bez potrebe za fizičkim odlaskom u urede HZMO-a.

O čemu se radi? Ivan Serdar (ravnatelj HZMO-a), Luka Ljubičić (pomoćnik ravnatelja HZMO-a) i ministar Josip Aladrović su danas u 12 u Matis Loungeu na konferenciji predstavili budućnost Zavoda – eHZMO.

Serdar: Do mirovine u što kraćem roku i na što jednostavniji način

HZMO je jedan od najvećih javnih sustava u zemlji – vode podatke o 1,5 milijuna radnika, 1,24 milijuna umirovljenika i tu su još oko 150 tisuća korisnika doplataka za djecu. S tim u vidu, oslanjanje na sigurnost informatičke tehnologije koju koriste mora biti prioritet.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Takav opseg poslova nužno zahtijeva snažno oslanjanje na informacijsko-komunikacijske tehnologije i korištenje najnovijih rješenja kako bi se usluga u potpunosti digitalizirala i omogućila kvalitetniji javni servis. U praksi, to znači da što većem broju građana želimo omogućiti da usluge poput ostvarivanja prava na mirovinu i doplatka za djecu riješe digitalnim putem, iz vlastitog doma, u što kraćem roku i na što jednostavniji način”, kazao je ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar.

Serdar je dodao kako je zbog sve mobilnije radne snage, koja dio staža ostvaruje po raznim zemljama Europske unije, sve teži izazov u kratkom roku izdati rješenje o pravu na mirovinu.

“U tom smislu, potrebno je povezati se s inozemnim nositeljima osiguranja, procesno i podatkovno, ali i s drugim tijelima javne uprave kako bi korisnici svoja prava mogli ostvariti što brže i što jednostavnije”, rekao je Serdar.

Aladrović: “Neka budemo inspiracija i drugim javnim institucijama”

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, koji je s pozicije ravnatelja HZMO-a došao u ministarsku fotelju, izrazio je zadovoljstvo oko ovog projekta. Na projektu se radilo oko tri godine, a ako sve prođe po planu, zaživjet će krajem 2023.:

“Cilj projekta je transformirati HZMO u jednu javnu ustanovu koja je orijentirana prema korisnicima, a ovaj projekt  jedan je od najznačajnijih projekata u samoj povijesti te institucije. S punim možemo reći da provođenje ovog projekta ima duboke implikacije, kako na sam Zavod, tako i na dobar dio građana Republike Hrvatske”, kazao je Aladrović.

Ministar je dodao kako se nada da će ovaj projekt biti inspiracija i drugim javnim institucijama:

“Iskoristit ću priliku da najavim ne baš pretjerano kreativno nazvane projekte eHZZ, kao informatizaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i eREGOS, kao informatizaciju i modernizaciju Registra osiguranika. Obje institucije su iz domene Ministarstva rada i mirovinskog sustava i osjećam određeni ponos jer institucije iz naše domene definitivno prednjače u ovakvim projektima”, rekao je Aladrović.

O čemu se zapravo radi?

Detalje projekta prezentirao je Luka Ljubičić, pomoćnik ravnatelja HZMO-a za informatiku. Ukratko, projekt je već “započeo” u posljednjem tromjesečju 2019. godine, provodit će se 46 mjeseci, a vrijednost projekta iznosi 166,5 milijuna kuna.

Ljubičić je ukratko prošao kroz povijest Zavoda koji je osnovan 1922. godine, dobio Odjel za obrade podataka i prvo računalo 1968. godine, nabavljeno prvo središnje računalo 1973. godine, a najnoviji model računala su dobili 1982. godine. Od tada pa do danas samo se radilo na unaprjeđivanju postojećeg stanja, a 2023. bi trebao zaživjeti i eHZMO.

Ljubičić je istaknuo kako su postojeće aplikacije HZMO-a jednostavno prestare i da nailaze na probleme kod učestalih izmjena procesa/zakona, kao i da imaju problema s pronalaskom radne snage koji se još uvijek zna koristiti informatikom iz 1980-ih godina.

Sve je to znak za potrebnu promjenu, a novi sustav bi trebao postići sljedeće ciljeve:

• Skraćenje prosjeka trajanja rješenja zahtjeva
• Povećanje broja raspoloživih e-usluga za građane
• Interoperabilnost na nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Povećanje broja zaposlenika osposobljenih za pružanje novih i poboljšanih usluga