Hrelja: "Postoje dvije umirovljeničke utopijske teze, ali one su nemoguća misija"

Uskoro bivši predsjednik HSU-a Silvano Hrelja gostovao je u radijskoj emisiji Bez cenzure u kojoj je govorio o okolnostima njegovog odlaska. Hrelja je rekao da bi Restart koalicija bez Bernardića dobila deset mandata više, a govorio je o dvije umirovljeničke utopijske teze do kojih, prema njemu, nikada neće doći.

Silvano Hrelja bio je gost Rovinj.fm radija, a u emisiji ‘Bez cenzure’ govorio je o razlozima nekandidiranja na predstojećim unutarstranačkim izborima Hrvatske stranke umirovljenika.

“Ja sam dao ono što sam mogao, neki ljudi unutar stranke su poželjeli biti jako i predsjednici, zamjenici i sve ostalo, prema tome, predat ću im igračke pa ćemo vidjeti kako će to ići”, kazao je Hrelja.

Dvije “umirovljeničke” utopijske teze

Hrelja je zatim krenuo pričati o dvije utopijske teze koje se često spominju, ali su po njegovom sudu neostvarive, iako ih veliki broj umirovljenika i političkih konkurenata i dalje zastupa.

Prva teza se odnosi na famozno ‘ujedinjavanje umirovljeničkih opcija’:

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“To je jedna teza prema kojoj bi se umirovljenici, odnosno sve umirovljeničke stranke, trebale ujediniti, imati jako dobru suradnju s umirovljeničkim udrugama. Međutim, to je nemoguća misija.

Ja sam pokušao. Naime, mi smo krajem 2018. dali ponudu svim strankama da se ujedine pod barjakom HSU-a, nije odgovorio nitko. Živimo u zemlji u kojoj postoji nepodnošljiva lakoća osnivanja političkih stranaka, a HSU je nastala na nevolji, muci i pljački hrvatskih umirovljenika 1993. godine, a stranku smo osnovali 1996.”, kazao je Hrelja.

Hrelja je kazao da su tada su s podrškom umirovljeničkih udruga tek 2003. izborili parlamentarni status.

“Sve ostale umirovljeničke stranke su nastale ili iz nezadovoljstva statusom u HSU ili s pomoći u osnivanju drugih parlamentarnih stranaka. Pomoć u osnivanju umirovljeničkih stranaka su dobili i od HDZ-a i IDS-a i HNS-a i Reformista, a SDP ima svoje seniore preko kojih politički djeluje”, kazao je Hrelja.

Kada bi se nekim čudom dogodilo ujedinjenje tih 13 umirovljeničkih stranaka, zbog lakoće osnivanja novih stranaka, netko bi osnovao 14., 15., 16. i tako dalje, smatra Hrelja.

“Još jedan detalj oko rada udruga, one su nekada bile uz HSU dok nismo riješili obeštećenje i onaj dodatak od 4 do 27 posto. A onda je odjednom počelo financiranje, jako financiranje udruga iz lokalnih proračuna i više HSU nema taj utjecaj na udruge jer je prevladavajuća misao u udrugama da one uvijek moraju biti uz vlast”, kazao je Hrelja.

Umirovljenici mogu izabrati preko 80 zastupnika, ali neće

Druga Hreljina utopijska teza se odnosi na ponašanje umirovljenika na biralištu. Naime, u Hrvatskoj imamo preko 1,24 milijuna umirovljenika, a da svi oni glasaju za jednu stranku, ta stranka bi imala preko 80 zastupnika u Saboru i mogla bi vladati Hrvatskom.

“Ako nas ima 1,24 milijuna, kad bi svi stavili glas skupa, onda bi imali 80 mandata u Hrvatskom saboru. Ali to treba raščlaniti. Kao prvo, 150 tisuća naših umirovljenika ne živi u Hrvatskoj. Dobro se zna za koga glasaju branitelji, je li tako? Već smo pali na milijun ljudi.

Oko 30 posto od njih milijun je u takvom zdravstvenom stanju da ih ne interesiraju ni politika ni izbori, bore se za život svaki dan. Već smo na 700 tisuća.

Od njih, 300 tisuća glasa za HDZ jer im je djecu i unuke negdje netko zaposlio, neće oni dati glas Hrvatskoj stranci umirovljenika nikada”, kazao je Hrelja.

Naveo je još one koji su ideološki opredijeljeni SDP-u, ili glasaju za regionalne stranke, a bazen glasova je na kraju puno manji nego što izgleda.

“Bez Bernardića bi imali deset mandata više”

Hrelja je komentirao i debakl Restart koalicije na izborima. Iako je ranije bio skloniji drugačijim objašnjenjima, sada je ipak pomalo okrivio šefa koalicije Davora Bernardića, a komentirao je i unutarstranačke izbore u SDP-u. Drugi krug izbora za predsjednika SDP-a održava se sutra, u subotu, a članovi će birati između Peđe Grbina i Željka Kolara.

“Ja sam jedini javno rekao da mi je stalo da pobijedio moj prijatelj i suradnik Peđa Grbin. Surađujemo na puno projekata. Oni će odlučiti na kraju.

Najveća trulež u svim sustavima je u pravosuđu, a on o svemu tomu puno zna. Dobar kadar, mogao bi pridonijeti drugačijem izgledu tog pravosuđa i cijelog društva”, kazao je Hrelja.

Na pitanje misli li da bi Restart koalicija bolje prošla ili pobijedila da je netko drugi, a ne Davor Bernardić, bio kandidat za premijera, Hrelja je

“Mislim da bi imali bolje rezultate, ali da koalicija ne bi pobijedila. Moramo se suočiti s argumentima i vidjeti gdje je bilo šuplje, imali bi sigurno bolji rezultat, sigurno desetak zastupnika više u Saboru. Vjerojatno bi se moglo doći na vlast s koaliranjem, ali i to bi bilo jako teško”, zaključio je Hrelja.