Harvard, MIT, Cambridge: Grupa znanstvenika želi starost uvrstiti u popis bolesti

Josip Mihaljević
5. ožujka 2020.
Novosti
A- A+

Tridesetak akademika pokušava nagovoriti Svjetsku zdravstvenu organizaciju da starost uvrsti na popis bolesti. Tvrde da će to samo poboljšati živote starijih ljudi, no sociolog Frank Furedi smatra da se radi o dehumanizaciji starijih ljudi i uništavanju njihovog ionako narušenog statusa u društvu.

starija zena

Foto: Unsplash

Baš kada ste mogli pomisliti da je starost normalan i prirodan dio života, javilo se tridesetak akademika s uglednih sveučilišta koji pokušavaju nagovoriti Svjetsku zdravstvenu organizaciju da starost proglase – bolešću. Kažu da će to samo poboljšati njihove živote, no u stvarnosti, smatra sociolog Frank Furedi, samo će ljudima dati izgovor da ih još više otpisuju i ignoriraju.

U najboljem slučaju su ignorirani, u najgorem ih se demonizira

starost mladost

Treba nam drugačiji pogled na starost

Akademici s Harvarda, MIT-ja, Cambridge i drugih poznatih sveučilišta odlučili su da starost više nije normalan dio života. Furedi smatra da je to samo još jedan u nizu moralnih udaraca za starije. U kolumni Furedi piše:

“Ne sumnjam da ovi stručnjaci doista misle da imaju boljitak starijih na umu. Međutim, ako žele redefinirati proces starenja kao neku bolest, onda ti stručnjaci nehotice doprinose slabljenju moralnog statusa starijih i samo pojačavaju kontinuiranu eroziju autoriteta odraslosti”, piše Furedi.

Starost se već danas smatra nepoželjnom i neatraktivnim dijelom života, a ako još sve to proglasimo jednom bolesti – samo ćemo pojačati negativnu sliku treće dobi. Ne toliko davno starost je imala drugačiji prizvuk u društvu – češće ju se povezivalo sa zrelošću ili s mudrošću, podsjeća Furedi. U mnogim društvima su se ljudi obraćali starijima za savjete i vodstvo, a mladi su bili učeni da uvijek moraju poštovati starije.

U kontrastu, moderno zapadno društvo rijetko kada ima lijepe riječi za starost.

“U najboljem slučaju, stariji su odbačeni kao ljudi koji su nebitni i koji imaju zastarjele poglede na svijet i treba ih se ignorirati. U najgorem slučaju, demonizira ih se i stavlja im se na leđa da su mladima ukrali budućnost i da su odgovorni za klimatsku krizu u svijetu”, piše Furedi.

Dehumanizacija starijih

Papa Franjo kaže da se društvo mora više ravnati prema starijima

Furedi taj novi način razmišljanja o starijima opisuje kao gerontofobiju – strah od starijih.

“Nažalost, ovakav neugodan način predstavljanja starijih je normaliziran do te mjere da se mnogi stariji osjećaju kulturalno izoliranima i konstantno podcijenjenima. U vlastitim istraživanjima starosti bio sam iznenađen dubokim opisima isključenosti koje stariji opisuju da osjećaju na dnevnoj bazi. Specifično, oni su komunicirali velik jaz u kulturalnim razlikama između njih i mladih”, piše Furedi.

To se proširilo na sve sfere života, pa se tako i pomoć oko odgoja djece ako su uključeni stariji sve češće gleda s prijezirom. Zašto bi se stariji miješali u odgoj djece, kada su tako izvan dodira sa svijetom, a prema prijedlogu znanstvenika iz uvoda – pate od neizlječive bolesti?

“Zahtjev 30 znanstvenika u potpunosti zanemaruje humane kvalitete i potrebe starijih. Ako dijagnoziramo starost kao bolesti nećemo poboljšati zdravlje starijih, nego ćemo pogoršati njihov status u društvu. (…)

Negativne značajke koje pripisujemo starijima već imaju ogromne negativne društvene posljedice, želimo li stvarno pogoršati situaciju tako da ih sve proglasimo i bolesnicima”, pita se Furedi.