Gotovo 80 posto Hrvata nepravilno koristi svoje hladnjake: Tako gube milijune eura
Hrvatska kućanstva godišnje bace više od 211.000 tona hrane, u vrijednosti od približno 250 milijuna eura, pokazuju podaci Eurostata. Premda Hrvatska stoji bolje od prosjeka Europske unije, prosječno kućanstvo i dalje godišnje odbaci oko 147 kilograma namirnica. Analize pokazuju da se velik dio tog otpada može izbjeći pravilnim slaganjem namirnica u hladnjak, što čak 80 posto građana ne zna.
Umirovljenici u trgovini kod hladnjaka | Foto: Pexels
Bacanje hrane nije jeftino. Hrvatska kućanstva godišnje bace oko 211.730 tona hrane, čija je vrijednost procijenjena na približno 250 milijuna eura, pokazuje analiza koja se temelji na podacima Eurostata. Iako Hrvatska stoji bolje od prosjeka Europske unije, količina otpada i dalje je značajna jer prosječno kućanstvo godišnje odbaci oko 147 kilograma hrane. Hrvatski Crveni križ upozorava da se godišnje baci čak 286.000 tona i pozivaju ljude da doniraju hranu, više o tome pisali smo ovdje.
80 posto građana ne zna slagati namirnice u hladnjak
Jedan od razloga zašto se skuplja toliko otpada u hrani je i činjenica da ljudi ne znaju koristiti svoje hladnjake na ispravan način. Prema istraživanju koje je 2025. godine proveo HAPiH, 51,4 posto ispitanih građana ne zna na kojoj im temperaturi rade hladnjaci, a čak 80 posto ispitanika neispravno slaže namirnice u njih. To može stvoriti niz problema, od novčanih i higijenskih do zdravstvenih te povećati količinu hrane koja završava u smeću. Dva glavna razloga zašto ljudi ne koriste potpuno ispravno hladnjak su neadekvatna temperatura i nepravilno odlaganje namirnica.
Neprecizni termostati česti su krivac za kvarenje hrane, pogotovo kada je riječ o svježem mesu, ribi, mliječnim proizvodima i gotovim jelima. Preporučena temperatura hladnjaka iznosi od dva do pet Celzijevih stupnjeva, a sve što je toplije predstavlja rizik za stvaranje štetnih bakterija poput salmonele. Rezultati iz Hrvatske pokazuju da otprilike 30 posto ispitanika uopće ne drži hladnjak na preporučenoj temperaturi. Također, hladnjaci starijeg datuma podložniji su tehničkim neispravnostima i obično su nešto topliji od novih modela. Sve to može ubrzati proces kvarenja hrane i povećati količinu otpada.
Godišnja količina bačene hrane u EU | Foto: Eurostat
Kako ispravno slagati namirnice u hladnjak
Stručnjaci navode da pri slaganju namirnica u hladnjak treba paziti da ga se ne pretrpava kako bi zrak bolje cirkulirao. Sirovo meso i riba trebali bi se slagati na donju policu kako bi se spriječilo njihovo kapanje na druge namirnice. Voće i povrće treba spremati u ladice radi optimalne vlažnosti. Umaci i začini idu u vrata, a kuhana hrana ide na police iznad sirove hrane.
Istraživanje pokazuje da samo 20 posto ispitanika zna da termički obrađenu hranu treba držati na polici iznad sirove, a vrlo mali broj građana ispravno slaže namirnice u hladnjak. Takve prakse mogu uzrokovati i financijske gubitke. Procjenjuje se da je vrijednost jednog kilograma bačene hrane otprilike 1,18 eura u Europi, što bi u Hrvatskoj zbog visokih cijena moglo biti i više. Obično hrvatsko kućanstvo bi na taj način moglo ostati bez otprilike 174 eura godišnje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
