Garača: Mirovne će biti manje i iz prvog i iz drugog stupa. Evo zašto…

Jasmina Grgurić
26. veljače 2019.
Novosti
A- A+

Mirovinski fondovi, koji raspolažu s četvrtinom svih radničkih davanja za mirovine, lani su imali drugi najniži prinos u ovom desetljeću. Kako je njihova svrha “podebljati” šetnju građana kroz ulaganje u dionice i obveznice te na taj način osigurati veće mirovine za buduće umirovljenike, o njima ovisi naša mirovinska budućnost.

Foto: Mirovina.hr

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava reformom je od ove godine obveznim mirovinskim fondovima omogućilo ulaganje u nova, mlada razvojna poduzeća, takozvane startupove, no takva ulaganja struka ocjenjuje rizičnima s obzirom da brojke nisu na strani razvojnih tvrtki od kojih većina ne zaživi dugoročno. S druge strane, obvezni mirovinski fondovi uputili su apel da država započne privatizaciju svojih poduzeća u čije bi dionice ulagali.

Ukoliko oni ne zarade dovoljno novca na štednju građana, nameće se logično pitanje. Hoće li mirovine iz drugog stupa, a shodno tomu i iz prvog stupa međugeneracijske solidarnosti iz kojeg će se morati nadoknaditi gubitak, biti manje? Pitanje je i ima li drugi stup onda uopće ikakvog smisla.

Mirovinska reforma na štetu, a ne korist građana?

Željko Garača

Doktor ekonomije raskrinkao mirovinski sustav: "Pljačka epskih razmjera, ovo nadilazi ukupnu štetu privatizacije!"

Profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu, Željko Garača, smatra da je privatizacija javnih dobara i državne imovine dvojbena te vrlo problematična kad se radi o privatizaciji putem obveznih mirovinskih fondova. Ulaganja u privatni sektor putem tržišta kapitala nemaju pozitivan učinak na gospodarski rast. Razlog tomu su, upozorava, preveliki ‘tranzicijski troškovi’ mirovinske reforme koji se moraju podmiriti prikupljanjem dodatnih poreznih prihoda te se novac iz realnog sektora prelijeva u financijski sektor.

Garača kaže kako su rasprave o tome hoće li mirovine biti veće iz prvog ili drugog stupa prikrivanje pravog problema te da će, zbog mirovinske reforme, i jedne i druge biti znatno manje. Mirovinska reforma, smatra, ne potiče gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, već njome postojeća imovina samo mijenja vlasnika na štetu svih građana. Po njegovu mišljenju, glavni motiv nametanja mirovinske reforme od Svjetske banke nije bila briga za veće mirovine nego privatizacija javne i državne imovine u skladu s neoliberalnom doktrinom.

“Takav tip privatizacije smo već iskusili 90-ih godina, a mehanizam preuzimanja kroz fondove je sličan famoznim ‘menadžerskim kreditima’: kako privatizirati poduzeće i steći vlasništvo bez vlastitog novca. Sada se igra sa znatno većim ulozima. Financijski sektor će se dočepati naše imovine našim novcem i još ćemo mu ostati dužni” – prognozirao je profesor Garača za Deutsche Welle.

Novac štediša prestaje biti njihov po umirovljenju

Dodao je da su društva za upravljanje mirovinskim fondovima pokazala da ne znaju upravljati ni fondovima za koje su zaduženi te da nema mjesta očekivanju da bi dobro upravljala privatiziranim poduzećima. Ističe, naime, da je neto vrijednost imovine obveznih mirovinskih fondova manja od ukupnog iznosa koji su osiguranici i država uplatili.

Željko Garača

Garača: Možda je pljačka preteška riječ jer je sve po zakonu, ali nije prvi put da se zemlja pljačka po zakonu

“Očekivati je da će veliki dio štediša biti za privatizaciju kroz mirovinske fondove, na temelju iluzije da će biti vlasnici vrijedne imovine. No, iluzija će se raspršiti u trenu umirovljenja, jer njihova imovina tada prestaje biti njihova te trajno i nepovratno postaje vlasništvo mirovinskih osiguravajućih društava ili drugog kupca”- zaključio je Garača za DW.

Garača smatra da je jedini izlaz iz te situacije ukidanje drugog mirovinskog stupa, a njegovo mišljenje dijeli i Drago Jakovčević, profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.