Država potrošila čak 14 milijuna eura više za socijalne naknade: Evo koliko izdvajamo
Hrvatska među zemljama EU-a ima drugi najveći rast rashoda za socijalne naknade. Tako smo lani potrošili 91 milijun eura, što je oko 14 milijuna eura više nego 2023. godine. Ova će godina svakako biti rekordna zbog isplate inkluzivnog dodatka, a osim socijalnih naknada rastu i ostala izdvajanja za građane i kućanstva.
Starije osobe često su prisiljene prebrojavati sitni novac | Pexels
Za socijalne naknade građanima i kućanstvima u sustavu socijalne skrbi, Hrvatska je prema podacima Ministarstva financija lani izdvojila oko 91 milijun eura. Godinu dana ranije ove naknade državu su koštale oko 77 milijuna eura, što je povećanje od oko 14 milijuna eura na godišnjoj razini. Ova će godina pak biti rekordna, jer smo na ‘socijalu’ već u prvih osam mjeseci potrošili 65 milijuna eura.
Najveći utjecaj na rast rashoda ima inkluzivni dodatak
Hrvatska je zadnjih godina povećala brojne socijalne naknade za građane, među kojima i minimalnu zajamčenu naknadu, koju smo nekada zvali socijalna pomoć. Ipak, najveći utjecaj na rast rashoda u socijalnoj skrbi ima inkluzivni dodatak, o kojem smo pisali i ovdje. Zakon o inkluzivnom dodatku vrijedi od siječnja 2024. godine, a osim što su objedinjene naknade više, ostvaruje ih i sve veći broj korisnika. U socijalne naknade spadaju i vaučeri za struju čiji je iznos povećan na 70 eura, a ovu naknadu za ugrožene kupce energenata ostvaruje više od 100.000 građana.
Osim naknada u sustavu socijalne skrbi, država je povećala i ostale naknade u mirovinskom sustavu, poput nacionalne naknade za starije osobe, a tu su i jednokratne novčane pomoći isplaćene umirovljenicima. HZMO isplaćuje i dječji doplatak, čiji je trošak izmjenama cenzusa također porastao, a porasle su i rodiljne, odnosno porodiljne naknade te naknade za branitelje.
Tako smo za porodiljne naknade, o kojima smo detaljnije pisali ovdje, lani izdvojili oko 350 milijuna eura. U 2023. na njih su otišla 322 milijuna eura, a ove godine do kolovoza smo već na njih potrošili oko 314 milijuna eura. Rashodi za dječji doplatak, koji isplaćuje HZMO, rasli su sa 145 na 187 milijuna eura lani, s tim da smo u prvih osam mjeseci ove godine na to potrošili 132 milijuna eura.
Drugi najveći rast rashoda za socijalne naknade u EU
Ukupni rashodi za socijalna davanja značajno rastu u Hrvatskoj, ali i na razini Europske unije te iznose gotovo pet milijardi eura, što predstavlja skoro sedam posto povećanja u 2024. na godišnjoj razini. Rashodi za socijalnu zaštitu u EU predstavljaju 27 posto BDP-a.
Hrvatska je ispod EU prosjeka s oko 23 posto rashoda za socijalna davanja u BDP-u te naginje zemljama s manjim izdvajanjima. Međutim, naša zemlja ima drugi najveći rast rashoda za socijalna davanja upravo u odnosu na 2023. godinu. U 2024. godini rashodi za socijalnu zaštitu porasli su u svim zemljama EU-a. Najveći porast u usporedbi s 2023. zabilježen je u Estoniji (+19,5 %), Hrvatskoj (+17,8 %) i Rumunjskoj (+17,5 %), dok je najmanji porast zabilježen u Grčkoj (+3,2 %), Švedskoj (+3,9%) te Italiji i Danskoj (+4,3 %).
Među zemljama EU-a, rashodi za socijalnu zaštitu u BDP-u bili su najveći u Finskoj (32,5 %), Francuskoj (31,9 %) i Austriji (31,8 %), dok su najniži bili u Irskoj (12,4 %), Malti (13,4 %) i Mađarskoj (16,6 %). Među naknadama socijalne zaštite, najveći rashodi idu za naknade za starije osobe te zdravstvenu skrb. Među ostalim socijalnim naknadama su i one za osobe s invaliditetom, branitelje, nezaposlene, djecu te stanovanje i socijalnu isključenost.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
