Sinoć je čitav svijet gledao kako poznata pariška katedrala Notre Dame gori. Gradili su je gotovo 200 godina, a većina je izgorila u samo tri sata. To nije samo tužan dan za Francusku, nego i svjetsku kulturnu baštinu. Ipak, pročelje je izdržalo požar, a francuski predsjednik je najavio kako će ju ponovno izgraditi. Donosimo 8 fascinantnih činjenica o najpoznatijoj svjetskoj katedrali.
Foto: Notre Dame | Pixabay
Šokantni požar buknuo je sinoć oko 19 sati, toranj i većina drvenih konstrukcija nisu izdržali požar i većina katedrale sada je u pepelu. Katastrofalna vatra gorila je nekoliko sati i trebalo je više od 400 francuskih vatrogasaca da obuzdaju požar. Ipak, Notre Dame nije mrtva, a plan za njenom obnovom već je prihvaćen u Francuskoj. Prema posljednjim informacijama, već je skupljeno više od 300 milijuna eura za obnovu najpoznatije katedrale na svijetu.
Donosimo 8 fascinantnih činjenica o impresivnom srednjovjekovnom zdanju.
1. Najposjećeniji pariški spomenik
Francuska je turistički najposjećenija zemlja na svijetu. Ima oko 67 milijuna stanovnika, a svake godine ju posjeti 87 milijuna turista.
Iznenađujuće, ni slavni muzej Louvre ni Eiffelov toranj nisu najposjećeniji objekti u Parizu, nego je to upravo katedrala Notre Dame.
Više od 13 milijuna posjetitelja prolazi kroz ogromna vrata katedrale svake godine. To znači da ju u prosjeku svakoga dana posjeti 35 tisuća ljudi!
2. Zvona katedrale poslužila u ratovima
Zvona koja su se nalazila u katedrali, kao što je to običaj, imaju svoja imena. Zovu se Marie, Emmanuel, Gabriel, Anne–Genevieve, Denis, Marcel, Etienne, Benoit-Joseph, Maurice i Jean-Marie.
I dok je Victor Hugo u svom romanu pomoću pogrbljenog Quasimoda popularizirao gromoglasnu zvonjavu, sama zvona su vodila svoje živote.
Teže između dvije do tri done, napravljena su od bronce i relativno su “nova” u odnosu na samu katedralu.
To je zato što su ih tijekom Francuske revolucije skinuli i otopili kako bi napravili topovske kugle od njih. Mijenjana su i u 19. stoljeću, a zadnja izmjena dogodila se 2013. kada se slavila 850. godišnjica katedrale.
3. Kvazimodo kao spasitelj?
Nakon Francuske revolucije, katedrala je bila poprlično oštećena. Njeni kipovi su uništeni, a zvona, kao što smo napisali, otopljena.
U 19. stoljeće ušla je u iznimno lošem stanju i skoro je pala u zaborav. Naime, koristili su je kao skladište, umjesto kao religiozan objekt.
Sve dok nije došao najuspješniji vojskovođa u povijesti, Napoleon, koji se u njoj okrunio za francuskog cara. Tridesetak godina kasnije Victor Hugo je izdao roman “Zvonar crkve Notre-Dame” koji je postao golemi hit, a gotička katedrala ponovno je postala centar Pariza.
4. Cijela šuma čini poktrovlje katedrale
Kao i većina zgrada iz 12. stoljeća, drvo je korišteno kao neizostavan konstrukcijski element. Katedrala je dugačka 127 i široka 48 metara, a s tim dimenzijama bilo je potrebno posjeći čitavu šumu kako bi konstrukcija izdržala.
Dio potkrovlja gotovo je u potpunosti napravljen od drveta, preciznije više od 1300 stabala je bilo potrebno kako bi izgradili ogromne potporne stupove. Zbog toga se potkrovlje često naziva “šuma” zbog svojih masivnih dimenzija.
5. Mnogim kipovima nedostaju glave…
Procjenjuje se da je tijekom francuske revolucije pod giljotinom završilo oko 40.000 ljudi.
Borbe za vlast između zaraćenih frakcija često su se prelijevale na sam narod, a mnogi nevini su završili bez svojih glava. Kada je narodu bilo dosta, okupili su se oko katedrale i počeli odrubljivati glave kipovima. Oni su tada mislili da su to kipovi prijašnjih francuskih kraljeva, iako se radilo o Kraljevima Juda, nasljednicima Davida i Salomona.
Kipovima i dalje nedostaju glave, iako su kroz povijest pronađene ukupno 21 glave. One se danas čuvaju u srednjovjekonom muzeju u Parizu.
6. Poznate relikvije u katedrali
Notre-Dame je utočište mnogim religioznim svetim objektima. Među njima je i, navodno, i kruna od trnja koju je nosio Krist, kao i komadić križa na kojem je umro i nekoliko čavala koja su poslužila u tom procesu.
Mnogi od tih objekata mogu se vidjeti svakog prvog petka u mjesecu
7. Vlasnik nije Crkva, ali…
Temeljem zakona iz 1905. godine, pravo vlasništva nad katedralom, zbog iznimne povijesne važnosti, pripada francuskoj državi.
Ipak, tamošnja katolička Crkva ima ekskluzivno pravo korištenja katedrale u neograničenom trajanju.
8. Zanimljva prošlost lokacije
Sama katedrala izgrađena je na ruševinama dvije crkve, koje su pak izgrađene na ruševinama svetišta koje potječe još iz Rimskog carstva. Većina povjesničara i arheologa smatra da je na tom mjestu, prije dvije tisuće godina, bio rimski hram vrhovnom bogu Jupiteru.
