Dom ili suživot: Kuda sa starim roditeljima kada više ne mogu sami?

Jasmina Grgurić
31. svibnja 2019.
Novosti
A- A+

Smjestiti stare roditelje u dom za starije ili ih primiti u svoju obitelj, dilema je pred kojom se nalazi sve veći broj osoba. Javna politika zadnjih godina ide u smjeru ostajanja u vlastitu kućanstvu te se smatra boljom opcijom za dostojanstvenu starost. Ipak, to često nije moguće uslijed starosti, nemoći i narušenog zdravlja. Što tada učiniti?

 

Foto: Pexels

Briga o starijima zakonska je obveza. O našim roditeljima u starosti dužni smo brinuti. Ipak, nekako se čini da su nam naši stari često na teret. Kada dođe vrijeme da im vratimo svaku žrtvu koju su oni najmanje 18 godina podnosili za nas, kao da nemamo dovoljno ni vremena, ni ljubavi, ni poštovanja uzvratiti istom mjerom. U takvim situacijama nažalost često dolazi do otuđivanja, nebrige, a nerijetko i zanemarivanja. Roditelji nam u starosti postaju obveza, jedna od onih stvari s liste koje obavljamo prema unaprijed zadanom rasporedu. Pritom, zaboravljamo da smo upravo mi bili ti koji su se na njih oslanjali u godinama njihove snage.

Čak 1.200 starijih osoba u Hrvatskoj lani su bile žrtve nasilja u obitelji

Čitateljica Jutarnjeg lista postavila je pitanje na ovu temu u Globusovoj rubrici “Pismo psihoterapeutkinji”. Majku želi smjestiti u dom, ali sestra nije za tu opciju te smatra da bi ona trebala živjeti kod sestre, s obzirom da ima dodatnu sobu u stanu. No, čitateljica odbija tu opciju.

Majka ima 78 godina i živi sama posljednjih sedam otkako joj je preminuo suprug. Donedavno je dobro funkcionirala u vlastitom domaćinstvu, no u posljednje vrijeme se počela malo gubiti, ostavljati vrata od hladnjaka otvorenima i plaćati iste računa dvaput. Dok jedna sestra smatra da je za majku najbolje rješenje dom, druga nije za to te smatra da je sestra treba uzeti sebi, jer za to ima više mjesta u stanu nego ona. Zabrinuta sestra smatra da bi se to negativno odrazilo na njezin život pa ustraje na ideji doma, zbog čega je druga sestra s njom prekinula komunikaciju.

Rješenje je ponudila psihoterapeutkinja Tončica Šiškov. U cijeloj ovoj situaciji, naglašava, treba pitati staru majku za njezine želje. Predlaže da osim preseljenja majke u starački dom promisli o ideji angažiranja pomoći u kući. Naime, ženska osoba svakodnevno bi dolazila u kuću, pripremala joj obroke, obavljala kućanske poslove i majka bi bila zbrinuta. Naravno, uz redovne posjete obje sestre majci prema dogovorenom rasporedu.

Cijelo pitanje i odgovor pročitajte u Jutarnjem listu.