Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika o mirovinama | Foto: Canva
Ministar Marin Piletić nedavno je izjavio da će Vlada u listopadu odrediti iznos za računanje godišnjeg dodatka koji će se množiti s godinama staža. Neće biti cenzusa pa će visina dodatka ovisiti isključivo o radnom stažu, a neslužbeno se spominje da bi taj iznos mogao biti osam eura. Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika kazao je za direktno.hr da bi taj dodatak zapravo trebala biti 13. mirovina i nikako manje od toga.
Špika smatra da je sve manje od 13. mirovine samo skretanje pozornosti s rastućeg problema siromaštva umirovljenika. Dodaje da je takva politika promašena jer će siromašni biti još siromašniji, a bogati bogatiji. Ističe da se ovakvim konceptom gubi socijalna komponenta koja je dominirala kroz desetak paketa kojima se zadnjih godina pomagalo umirovljenicima. Trajni dodatak isplaćivat će se umirovljenicima svake godine, čak i kad prestanu Vladine mjere pomoći, više o tome čitajte ovdje.
– Staviti u isti položaj prilikom isplate 13. mirovine naprimjer poslodavca, sada umirovljenika, koji je sebe prijavljivao na minimalnu plaću, a svojim djelatnicima uistinu minimalnu i isplaćivao, je potpuno suludo i mimo svake logike. Dok je prvi svoju zaradu ili dobit na leđima zaposlenika ulagao u naprimjer nekretnine a potonjih jedva preživljavali, sada će po godinama staža dobiti isti iznos, dakle uz potpuno ignoriranje imovinskog i ili prihodovnog cenzusa navedeni ‘dodatak’ gubi svaku vezu s realnošću, izjavio je Špika i dodao da je jedino rješenje mirovine postanu dostatne za život dostojan čovjeka, što je država dužna osigurati.
Piletić je najavio da će do kraja godine prosječna mirovina biti veća od 700 eura, a do kraja mandata veća od 800 eura. Špika tvrdi da ministar prešućuje ono najvažnije. Ističe da se radi o nominalnom rastu mirovina, a ne o realnom rastu u kontekstu povećanja kupovne moći. Iako će se u 10 godina mandata Andreja Plenkovića prosječna mirovina nominalno udvostručiti, to nažalost za umirovljenike neće značiti i poboljšanje njihova standarda, komentira Špika.
– U posljednjih 10 godina je bilo 20 usklađivanja, a svako je bilo s manjim postotkom od realnog postotka rasta plaća ili cijena. To je rezultiralo time da je kroz navedenih 10 godina prosječna plaća rasla za cca 22 posto više od rasta prosječne mirovine kroz isti period. Kako su plaće u javnom sektoru rasle puno više i brže od onih u privatnom sektoru tako se u konačnici tijekom cijelog desetogodišnjeg mandata Vlade uz redovita usklađivanja prosječna mirovina u prosječnoj plaći nije pomakla s mjesta i stalno se kreće oko 40-ak posto, kazao je Špika.
Za trajni dodatak Špika tvrdi da bi to trebala doslovno biti 13. mirovina i da ne bi trebala biti ni eura niža od prethodne 12. mirovine. Za prosječnu mirovinu smatra da bi trebala biti sukladno obećanju Vlade iz 2016. godine kada je obećano 60 posto prosječne plaće. Prema tome, danas bi prosječna mirovina trebala biti oko 850 eura.
Najave Vlade o promjenama u Zakonu o mirovinskom sustavu, koje su već stupile na snagu ili će početi od 1. siječnja 2026., zapravo su sitne mjere koje državni proračun neće ni osjetiti, jer se zbog visoke inflacije i dalje puni rekordno brzo, smatra Špika. Prošle godine BUZ je predložio povećanje ‘radničkih’ mirovina kroz rebalans proračuna, ali prijedlog nije realiziran, iako je za to bilo osigurano 1,8 milijardi eura. Loša formula za izračun i usklađivanje mirovina dovela je do toga da su radničke mirovine oštećene u prosjeku za 150 eura mjesečno, kazao je Špika. Riječ je o približno 850 tisuća radničkih mirovina, a BUZ je predlagao da se nove izračune provede za sve mirovine po općim propisima kako bi se povećale u prosjeku za 150 eura, što bi zahtijevalo 1,53 milijarde eura.
– Činjenica koja dodatno ide u prilog prijedlogu BUZ-a je i u podatku da je udio mirovna u BDP-u Hrvatske cca 10 posto dočim je taj prosjek kod članica EU oko 12,5 posto. Samo ovaj podatak je dovoljan dokaz da prostora u proračunu RH ima dovoljno za ozbiljno povećanje mirovina i iskorjenjivanje siromaštva kod umirovljenika, što ujedno znači i da za rješenje jedino nedostaje politička volja Vlade, poručuje Špika. Državni proračun za prvo polugodište 2025. godine u manjku je dvije milijarde eura, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje povećani su 19,2 posto. Više o tome pisali smo ovdje.
Trajno poboljšanje standarda umirovljenika, prema BUZ-u, ne mogu donijeti privremene ‘PR kozmetičke mjere’, već samo veća mirovina kroz ponovni izračun za sve umirovljenike na temelju 41 godine staža i 65 godina života, uz glavni parametar od 75–80 posto neto plaće iz posljednjih ili najboljih 10 godina. Predlaže se da aktualna vrijednost mirovina (AVM) za najnižu mirovinu iznosi 20–25 eura po godini staža uz podizanje cenzusa na najmanje 1,5 prosječne plaće, a svako novo usklađenje trebalo bi pratiti rast plaća i cijena, uz ukidanje poreza na mirovine.
BUZ također predlaže priznanje godine staža za svako dijete i za redovno studiranje, ukidanje penalizacije pri navršenih 65 godina života, povećanje prava nasljeđivanja obiteljskih mirovina s 27 posto na 50 – 60 posto te uvođenje minimalne cijene sata rada kako bi se spriječile zloupotrebe prijava na minimalnu plaću. Ove mjere trebale bi osigurati pravedniji sustav i trajno poboljšati položaj umirovljenika, tvrdi BUZ.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Zašto je ministrica krivo pitala Kekin 'Jeste me slušala?'
U obraćanju s poštovanjem koristi se množina i kad se obraća jednoj osobi. U pitanjima treba koristiti i česticu 'li'.
07:25 7 h 23.08.2026
Projekt pomoći starijima se nastavlja: Grad dao 35.000 eura za zaposlene
U Zadru se nastavlja 'Pokret 2+' za podršku starijima u svakodnevnom životu. Obuhvaća gotovo 200 korisnika, a pomoć im pruža 26 djelatnika.
07:23 7 h 23.08.2026
Bogati umirovljenici žrtve deficita: Ova zemlja želi ograničiti rast najviših mirovina
Manjak u državnoj kasi Francuska želi pokrpati tako da ograniči rast najviših mirovina. Mjera bi mogla obuhvatiti umirovljenike s više od 2.000 eura.
07:15 1 d 22.08.2026
Umirovljenici otjerani s plaže jer nisu htjeli platiti ležaljke: 'Znamo naša prava'
Vlasnik ležaljki na plaži u Crikvenici otjerao je umirovljenike koji ih nisu htjeli unajmiti. Ležaljkama je prekrio cijelu plažu iako su bile prazne.
07:14 1 d 22.08.2026
Trebate dizalo u zgradi: Poziv za sufinanciranje vrijedi još samo nekoliko dana
Vlasti pokrivaju troškove ugradnje dizala, a poziv je otvoren do kraja mjeseca. Vrijedi i za uređaje za olakšan pristup slabo pokretnim osobama.
07:13 1 d 22.08.2026
Umirovljenika koji rade 3.300 više nego lani: Evo koliko ih je zaposleno u turizmu
Rad u mirovini sve je popularniji. Na pola radnog vremena zaposleno je oko 3.300 umirovljenika više nego lani, a mnogi rade u turizmu.
07:13 1 d 22.08.2026
Preko 167 milijuna eura doprinosa za drugi stup: Uplate za treći stup 6,8 posto manje
Imovina fondova u drugom i trećem stupu porasla je u srpnju. U mjesec dana je poraslo i članstvo u oba stupa.
14:52 1 d 21.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 7 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 7 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 5 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 7 h 23.08.2026