Misterij statistike u Hrvatskoj: Broj stanovnika pada, ali i dalje imamo više birača i zdravstveno osiguranih

Iako je u Hrvatskoj 3.871.833 stanovnika, istovremeno imamo 4.107.927 zdravstveno osiguranih osoba i 3.859.481 birača, pokazuju statistički podaci. Odraz je to pojedinih političkih odluka, ali i toga da se iseljenici ne odriču lako javnih usluga.

Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak konačne rezultate prošlogodišnjeg Popisa stanovništva. Utvrdili su kako u Hrvatskoj živi 3.871.833 stanovnika, što je za 413.056 osoba ili 9,64 posto manje nego 2011. kada je proveden posljednji popis. Indikativno, utvrdili su da je udio stanovništva starijeg od 65 godina 22,45 posto, odnosno 868.638 osoba, čime su naši najstariji sugrađani najzastupljenija dobna kategorija u pučanstvu.

U usporedbi s popisom iz 2011., stanovnika je 413.056 manje, starijih od 65 je 110.005 više, a umirovljenika je 17.943 više. No, ovo nisu jedini bizarni podaci koje je iznjedrio Popis iz 2021., u kombinaciji s drugim statističkim pokazateljima. Zanimljivo je vidjeti kako smo u posljednjih 30 godina izgubili gotovo milijun stanovnika. Naime, 1991. je u Hrvatskoj živjelo 4.784.265 stanovnika, odnosno 912.432 stanovnika više nego danas, što je gotovo petina populacije.

Unatoč drastičnom padu broja stanovnika neki statistički podaci ostaju na visokoj razini. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), broj osiguranika iznosi 4.107.927. U prijevodu, hrvatsko zdravstveno osiguranje ima 236.094 osoba više nego što ih živi u Hrvatskoj. Iako bi ta brojka bila primjerenija podacima iz popisa 1991. ili 2011., ona ne čudi jer velik broj iseljenika nije odjavio svoje zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Čini se da taj problem nije riješen u suradnji s MUP-om kako je ranijih godina bilo najavljivano.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Još jedan statistički podatak koji se ne uklapa u priču da je Hrvata sve manje jest broj glasača na parlamentarnim izborima 2020. godine. Njih je tada, naime bilo 3.859.481 ili 12.352 manje nego utvrđenim brojem stanovnika s prošlogodišnjeg popisa. Iako ispada da su pravo glasa imala čak i djeca, stvarnost je nešto drugačija. Nerealno visoku brojku birača možemo zahvaliti tome što je pravo glasa prošireno na dijasporu i Hrvate iz Bosne i Hercegovine.

Inače se ističe kako je popis stanovništva ogledalo demografskog i društvenog stanja u zemlji. No, kod nas u usporedbi s drugim statističkim podacima daje jedan širi i sasvim drugačiji kontekst.