Mirovina kazališnih umjetnika: Pri izračunu im se gleda deset najboljih godina

Umirovljenika koji mirovinu primaju prema Zakonu o kazalištima u Hrvatskoj je trenutačno 33. Prosječni iznos mirovine kazališnih umjetnika, određene prema posebnim propisima, je 1.205 eura. Svih 33 nekadašnjih plesača i pjevača dobivaju starosnu mirovinu pri čemu je primanje muškaraca više nego ono koje dobivaju žene. 

Primanje im je raslo za 90-ak eura 

Prema Zakonu o kazalištima mirovinu dobiva 20 žena i 13 muškaraca. Mirovina muškaraca viša je od prosjeka i iznosi 1.242 eura, a mirovina žena je oko 20 eura niža od prosječne i iznosi 1.182 eura. Muški kazališni umjetnici imaju 60 eura veću mirovinu, prema svibanjskim podatcima Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najviše umirovljenika, odnosno njih deset isplaćuje se mirovina od 930 do 1.070 eura, dok pak najveći iznos mirovine, više od 1.500 eura mjesečno dobiva četvero nekadašnjih umjetnika koji su radili u kazalištu. Zanimljivo je da samo jedan umirovljenik prima najnižu mirovinu, a dobiva iznos koji je između 670 i 800 eura.

Nakon posljednjeg usklađivanja od 2,68 posto, kao i ostalim umirovljenicima, bivšim kazališnim umjetnicima mirovina je rasla. Riječ je o rastu od 87 eura, dok je prije posljednjeg usklađivanja prosječno iznosila 1.118 eura. Mirovina umjetnika je u odnosu na prije dvije godine narasla za oko 200 eura. Bilo je tada i puno manje korisnika ovih mirovina, samo devetero.

Primanje za baletne i plesne kazališne umjetnike 

Pravo na poseban izračun mirovina prema ovom zakonu imaju baletni i plesni kazališni umjetnici ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku te plesači i pjevači Ansambla Lado. Njihova se mirovina i dalje računa prema deset najpovoljnijih godina tijekom radne karijere od 1998. godine naovamo, za razliku od ostalih umirovljenika kojima se uzima prosjek plaća iz cijelog radnog vijeka. Osobni bodovi, koji su umnožak staža i najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova, uvećavaju im se za 45 posto. Unatoč povećanju osobnih bodova, mirovina se umjetnicima umanjuje za osam do 20 posto, ovisno o obračunatom iznosu. Umanjena mirovina ne smije biti niža od iznosa koji bi bio dobiven izračunom po redovitim propisima.

Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem plesačima klasičnog baleta i suvremenog plesa, baletnim majstorima, opernim pjevačima solistima te plesačima i pjevačima u profesionalnim ansamblima narodnih plesova svakih 12 mjeseci na radnom mjestu računa se kao staž od 18 mjeseci. Radni odnos baletnim i plesnim umjetnicima prestaje kad navrše 40, odnosno 45 godina staža, bez obzira na dob, a to uključuje i beneficirani radni staž. Beneficirani staž dobivaju zbog fizioloških funkcija organizma koje nakon određenih godina života opadaju u mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje njihove djelatnosti. Tako imaju veći beneficirani staž od, primjerice, vatrogasaca, o čemu smo više pisali ovdje.

Mirovine umjetnika kojima država uplaćuje doprinose su bez povlastica 

Mirovine dobivaju i samostalni umjetnici, kojima država uplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2025. godinu, osnovica za samostalne umjetnike kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna iznosi 2.157,60 eura. Na temelju tog iznosa, država mjesečno plaća 323,64 eura za mirovinsko osiguranje u prvi stup, 107,88 eura u drugi stup, te 356 eura za zdravstveno osiguranje. Ukupan mjesečni trošak po korisniku tog statusa tako iznosi 787,52 eura, o čemu smo pisali ovdje.

Samostalni umjetnici imaju pravo na uplatu doprinosa iz državnog proračuna prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva iz 1996. godine. Jedna od samostalnih umjetnica je i glumica Jadranka Matković s kojom smo imali prilike razgovarati ovdje.

Mirovine umjetnika kojima država uplaćuje doprinose računaju se jednako kao i svim ostalim umirovljenicima, dakle bez ikakvih povlastica, za razliku od plesača i pjevača obuhvaćenih posebnim Zakonom o kazalištima. Pravo na uplatu doprinosa iz državnog proračuna ima oko 1.400 samostalnih umjetnika. Izmjenama Zakona o doprinosima koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa vraćen je na 1,2, koliko je iznosio prije recesijske 2009. godine, a u međuvremenu je bio smanjen na 0,8. Osnovica se dobiva umnoškom mjesečne prosječne plaće te koeficijenta 1,2. Tako su doprinosi koji se uplaćuju samostalnim umjetnicima sada oko 20 posto veći od iznosa doprinosa za prosječnu plaću.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.