Stručnjaci o mirovinskom sustavu: 'Veće dodatke na mirovinu trebaju dobiti oni koji imaju manje'

Oni koji imaju manje mirovine, trebaju dobiti veće dodatke, ali i iznose usklađivanja. Da mirovinski sustav mora biti i socijalno osjetljiv složili su se stručnjaci Ljubo Jurčić, Ante Škember i Andrej Grubišić na prvoj panel raspravi o mirovinskom sustavu u organizaciji Hrvatske stranke umirovljenika. Čuti su se mogle i teze u korist prvog mirovinskog stupa te pretvaranje drugog stupa u dobrovoljni oblik štednje građana.

Mirovinski sustav mora biti socijalno osjetljiv. Oni koji imaju više, trebaju pomagati one koji su najviše ugroženi porastom troškova života i inflacijom. U tom smislu linearna isplata dodataka na mirovine i usklađivanja je opravdana i prihvatljiva, zaključak je jučerašnje panel rasprave na kojoj su sudjelovali prof. dr. Ljubo Jurčić, dr.sc. Ante Škember i dr.sc. Andrej Grubišić.

Linearna isplata dodataka, ali i usklađivanja

Većina se u raspravi založila za snaženje prvog mirovinskog stupa, a da se drugi pretvori u dobrovoljni s kojim bi onda upravljali oni koji u njega i ulažu.

– Na sadašnjem stupnju razvitka države, plebiscitarno su se svi sudionici založili za socijalnu osjetljivost i da oni koji imaju više trebaju pomagati one koji su najviše ugroženi porastom troškova života i inflacijom. U tom smislu linearna isplata dodataka na mirovine i usklađivanja je opravdana i prihvatljiva, poruka je s panela.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mirovinski sustav posljednjih se nekoliko desetljeća kontinuirano suočava s ubrzanim starenjem stanovništva. Mirovinskom reformom 2002. godine Hrvatska je prešla s mirovinskog sustava temeljenog isključivo na načelu međugeneracijske solidarnosti na kapitalizirani sustav temeljen na individualnim računima budućih umirovljenika, odnosno u takozvani trostupni mirovinski sustav, podsjetili su stručnjaci na panelu u organizaciji Hrvatske stranke umirovljenika.

Nepovoljan omjer radnika i umirovljenika

Prva dva stupa su obvezni za svakog zaposlenog građanina, dok je treći stup dobrovoljna mirovinska štednja uz državne poticaje. Izdvajanja svih zaposlenih za obvezno mirovinsko osiguranje idu iz bruto plaće, i to za prvi stup 15 posto, a za drugi stup 5 posto, što ukupno iznosi 20 posto bruto plaće, dok je iznos uplata u treći dobrovoljni mirovinski stup osobna odluka svakog pojedinca.

Stručnjaci problem vide u krajnje neadekvatnom omjeru radnika i umirovljenika. Naime, osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj su na jednog umirovljenika dolazila četiri zaposlena, točnije 450.000 umirovljenika na 1,8 milijuna zaposlenih. Danas se u Hrvatskoj broj umirovljenika utrostručio pa iznosi 1,22 milijuna, a broj zaposlenih je 1,66 milijuna. Na jednog umirovljenika tako dolazi 1,35 zaposlenih.

– S obzirom na trenutno stanje te brojne napise i polemike u medijima vezane uz mirovine, mirovinske fondove i mirovinski sustav, pri čemu su najglasniji samozvani stručnjaci, odlučili smo organizirati prvi stručni panel o mirovinskom sustavu. Zbog velikog interesa javnosti i složene tematike u siječnju organiziramo novi panel na kojem će sudjelovati prof. dr. Ivana Vukorepa, prof. dr. Vedrana Pribičević i prof. dr. Mladen Vedriš, poručuju iz HSU-a.