Sindikati o prosječnoj plaći: Ova praksa poslodavaca smanjuje vaše mirovine

Da prosječna plaća u Hrvatskoj ne prelazi 1.500 eura, unatoč nekim paušalnim istraživanjima i anketama, upozoravaju danas Nezavisni hrvatski sindikati. Skoro 70 posto radnika prima plaću nižu od prosjeka. Njihovu egzistenciju i mirovine poslodavci dodatno ugrožavaju praksom zbog koje su im stvarne plaće i uplate za mirovinsko osiguranje manje.

Da se u javnom prostoru sve češće pojavljuju informacije o rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje, upozoravaju danas Nezavisni hrvatski sindikati. Jedna od takvih nedavnih tvrdnji jest da prosječna plaća premašuje 1.500 eura, što nije točno. Prema posljednjim podatcima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za travanj 2025. godine iznosila je 1.439 eura, a bruto 1.998 eura. Skoro 70 posto zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka, upozoravaju iz NHS-a.

Plaća je bitan faktor za mirovine. Osim što o plaći ovisi kolika će nam biti mirovina, većinu usklađivanja odredio je upravo rast prosječne plaće, više nego rast cijena, o čemu smo pisali ovdje. Umirovljenicima stiže i srpanjsko usklađivanje koje će iznositi prema preliminarnim procjenama oko 6,7 posto. Gledamo li prosječnu mirovinu svih 1,13 milijuna umirovljenika prema općim propisima, ona iznosi 524,15 eura, što čini samo 36 posto prosječne plaće.

Većina radnika ne može pratiti rast troškova

– Aritmetički prosjek ne predstavlja stvarnu raspodjelu dohotka, već prikriva činjenicu da najveći broj zaposlenih živi s primanjima koja ne prate ubrzani rast životnih troškova, posebice hrane. Službeni podatci temelje se na obračunima poslodavaca i uključuju isključivo isplate koje ulaze u poreznu i mirovinsku osnovicu, a u skladu s metodologijom Eurostata, pojašnjavaju sindikati.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ističu da se ankete o plaćama provode među radnicima na temelju izjava pojedinaca te takva istraživanja ne sadrže reprezentativni uzorak za ukupnu radnu populaciju. Ne postoji, naime, jamstvo za točnost unesenih podataka, a izvori se pri unosu ne provjeravaju, ne uključuju sektorsku raspodjelu, ne razlikuju bruto od neto plaća, niti prolaze metodološku verifikaciju. Takvi podaci, dodaju iz NHS-a, mogu biti orijentir u analizi tržišnih očekivanja, ali se ne smiju koristiti kao osnova za vođenje politika plaća, kolektivne pregovore ili fiskalno planiranje.

Neoporezivi primici kao zamjena za povećanje plaće

– Neto plaća je iznos koji zaposlenik primi nakon obračuna svih doprinosa i poreza, temeljen isključivo na bruto plaći. Nasuprot tome, neto primanje može uključivati i neoporezive primitke, poput naknada za topli obrok, prijevoz, prigodne nagrade, darove za djecu, regres i slično. Upravo u toj razlici leži temeljna zamjena teza. Mnogi poslodavci sve češće koriste neoporezive primitke kao zamjenu za povećanje plaće, osobito kada takva prava nisu ugovorena kolektivnim ugovorom koji ih obvezuje na isplatu. Time se zaposlenicima stvara privid rasta plaće, iako njihova socijalna i mirovinska sigurnost ostaje nepromijenjena, pojašnjavaju Nezavisni hrvatski sindikati.

Prema službenim podatcima Ministarstva financija, ukupni iznos isplaćenih neoporezivih primitaka u 2024. godini premašio je 2,6 milijardi eura, što predstavlja rast od 27,6 posto u odnosu na 2023. godinu. U prva tri mjeseca 2025. godine isplaćeno je dodatnih 428.551.981,82 milijuna eura kroz neoporezive oblike primanja.

– Ovi podatci jasno ukazuju na to da poslodavci raspolažu značajnim financijskim sredstvima, ali se ta sredstva usmjeravaju u neoporezive primitke, a ne u bruto plaću. Time se svjesno izbjegava plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te smanjuje dugoročna sigurnost radnika. Iako su takve isplate legalne i dopuštene unutar poreznog sustava, njihov masovni i sustavni porast stvara asimetriju između prikazanog i stvarnog dohotka, narušava transparentnost sustava te potkopava održivost mirovinskog fonda i socijalne države, dodaju iz NHS-a.

Obračun mirovine prema znatno nižoj osnovici

Radnici u Hrvatskoj ostvaruju rezultate u uvjetima koji često uključuju težak fizički rad, nisku razinu automatizacije, nedostatak edukacije, opterećujuće radno vrijeme i loše radne uvjete. Produktivnost se ne može povećati dodatnim opterećenjem radnika, nego isključivo ulaganjem u tehnologiju, digitalizaciju, alate i radne procese. Odgovornost za nisku agregatnu produktivnost, smatra NHS, ne može se prebacivati na zaposlene, ona je odraz poslovnih odluka i strukture kapitala.

– Dugoročno održiva politika plaća mora se temeljiti na povećanju bruto plaće. To je jedini način da se osigura financiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava, ostvarenje prava iz rada i pravedna raspodjela ekonomskog rasta, navode u priopćenju.

U trenutku kada radnik na računu vidi, primjerice, 1.500 eura, ali zna da mu se mirovina obračunava prema bruto osnovici od 970 eura, dolazi do raskoraka između stvarnosti i očekivanja.

– Takva praksa ne stvara sigurnost, već ekonomsku iluziju. Plaća nije samo iznos na bankovnom izvodu, ona je izraz društvene vrijednosti rada, mjera pravednosti i temelj socijalne sigurnosti. Sustav u kojem se ne prepoznaje razlika između plaće i primanja, između doprinosa i benefita, vodi u dugoročnu nestabilnost. Zato je odgovornost javnih institucija, ekonomskih stručnjaka i medija nužna u razotkrivanju ove razlike i inzistiranju na modelu koji je fiskalno odgovoran, socijalno održiv i transparentan za sve radnike u Hrvatskoj. Jer iluzija visokih primanja ne može platiti račune, a još manje osigurati dostojanstvenu starost, zaključuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Dražen Jović.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.