Predan prijedlog za ocjenu ustavnosti ZOMO-a: 'Mirovinsko kažnjava umirovljenike'

Stranka umirovljenika predala je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti zakonske odredbe prema kojoj će zaposlenim umirovljenicima od 2026. biti isplaćivana polovica mirovine. Smatraju da se time kažnjava radna aktivnost starijih osoba te da je riječ o mjeri koja je socijalno nepravedna, pravno neutemeljena i ustavno sporna. Upozoravaju da takva odredba zadire u već stečena imovinska prava i krše temeljna načela vladavine prava, jednakosti i nepovredivosti vlasništva. SU poručuje da će se zakon morati razmatrati i kroz primjenu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Stranka umirovljenika (SU) smatra da Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) obeshrabruje radnu aktivnost starijih osoba, jer ih se za ostanak ili povratak u svijet rada financijski kažnjava s pola mirovine. SU ističe da se time krši i nekoliko ustavnih načela, koje predstavljaju vrhovne vrednote, uključujući jednakost, nepovredivost vlasništva, vladavinu prava, socijalnu pravdu i poštivanje prava čovjeka. Zbog toga su u ponedjeljak preko Odvjetničkog društva ‘Jajaš i Vukelić’ podnijeli Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu ustavnosti ZOMO-a s Ustavom RH. Dodaju kako će se taj zakon morati promatrati i kroz primjenu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

‘Umjesto da se potiče radna aktivnost, njih će HZMO kazniti’

Jedna od promjena koje donosi mirovinska reforma je ta što će od 1. siječnja 2026. godine umirovljenici stariji od 65 godina moći nastaviti raditi puno radno vrijeme, ali tada će primati pola mirovine. Ovo se odnosi i na obavljanje obrta ili samostalne djelatnosti, kao i na starosnu mirovinu stečenu prema posebnim propisima, kao i na invalidsku, stečenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. SU smatra da takva odredba financijski kažnjava one koji žele ili moraju raditi te da je protuustavna i protivna načelu vladavine prava i praksi Europskog suda za ljudska prava (ESLJP).

– Umjesto da se potiče radna aktivnost i samoodrživost starijih osoba, njih će HZMO za rad svakog mjeseca financijski kazniti sa po nekoliko stotina eura, polovicom mirovine, a što je retroaktivno miješanje u već stečena prava. Budući da mirovine proizlaze iz zakonitih uplata u mirovinski sustav predlažemo da Ustavni sud odredbu o prepolovljavanju mirovine proglasi ‘nesuglasnom s Ustavom RH’, poručuju iz SU-a.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Grujić: ‘Ove odredbe narušavaju povjerenje građana u sustav’

Predsjednik SU-a Lazar Grujić poručuje da bi suprotna odluka Ustavnog suda teško ugrozila temeljni poredak zasnovan na povjerenju građana u sustav socijalnog osiguranja. Naime, kako ističe, taj sustav se temelji na doprinosima i svaka uplata je  svojevrsno ulaganje vlasništva, temeljem kojeg se stvaraju opravdana očekivanja za buduću korist. Grujić dodaje kako povreda tih očekivanja, i to bez legitimnog obrazloženja i razmjernosti, predstavlja i povredu prava vlasništva, i institucionalnu povredu pravnog poretka.

SU tvrdi kako su sporne odredbe ZOMO-a u suprotnosti s nekoliko članaka Ustava Republike Hrvatske. Ističu dio u kojem stoji da se ‘prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom’. Dodaju i da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu samo ‘iznimno ograničiti zakonom, radi zaštite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi’. Opravdanje za isplatu pola mirovine ne vidi ni saborski zastupnik Damir Bakić, više o tome pisali smo ovdje.

– Dakle, reduciranje mirovine smatramo povredom temeljnih ustavnih prava, ali i načela vladavine prava čija suština ”leži u tome da se pravnim poretkom ograniči politička moć i osigura predvidivost, pravednost i jednakost u primjeni zakona’.

Odvjetnica: ‘Vladavina prava nije tek formalna hijerarhija normi’

Zastupnica SU-a pred Ustavnim sudom, Katja Jajaš kaže da ustavno načelo vladavine prava nije tek formalna hijerarhija normi, već se njome štite temeljna prava u odnosima između građana i tijela javne vlasti. Jedno od načela vladavine prava je tako i jednakost pred zakonom. ZOMO-om zakonodavac zadire u već stečena imovinska prava nekih od korisnika koji su, kao i svi ostali, ostvarili pravo na starosnu mirovinu. Uvodeći naknadno uvjet koji ranije nije postojao, primjenu mirovinskog faktora 0,5, zakonodavac potkopava i destabilizira legitimna očekivanja osiguranika.

SU naglašava kako to pravilo nije povezano s nekim legitimnim ciljem i da ne nudi nikakvo obrazloženje zašto se penalizira nastavak rada. Dodaju kako nije ponuđena ni analiza o gospodarskim ili bilo kakvim drugim učincima ove penalizacije, kao ni konkretan javni interes koji bi opravdao reduciranje mirovine. SU traži provjeru ustavnosti jer smatraju da je socijalno nepravedno, neetično i pravno neutemeljeno retrogradno isplaćivati tek pola mirovine. Podsjećaju na raniju odluku Ustavnog suda koja ‘podsjeća na opće pravno načelo da u građanskom i upravnom pravu retroaktivnost nije poželjna ako negativno utječe na prava i pravne interese pojedinaca’. Također, ZOMO mirovinu definira kao ‘osobno i neotuđivo materijalno pravo’.

Ustav: Svatko ima pravo na mirno uživanje vlasništva

Ustav jamči pravo na mirno uživanje vlasništva te zabranjuje njegovo oduzimanje osim u javnom interesu. To se odnosi na uvjete koji su predviđeni zakonom i međunarodnim pravom. Iako države mogu regulirati upotrebu vlasništva, trenutno nije jasno kako će se raspoređivati pola mirovine zaposlenih umirovljenika, poručuju iz SU-a.

– Imamo samo projekciju HZMO da će do 2028. godine to pravo koristiti 53.000 umirovljenika, te da će im država po matematici prosječne mirovine (pola od 644 eura je 322 eura) otimati svakog mjeseca preko 17 milijuna eura, ističe Grujić.

Europska konvencija o ljudskim pravima smatra mirovine imovinom, pa tako i mirovine hrvatskih umirovljenika uživaju zaštitu kao vlasništvo. ESLJP za reguliranje uporabe nečijeg vlasništva traži razmjernost između ograničenja vlasništva i cilja u javnom interesu. Odvjetnica Jajaš je to detaljno objasnila na tiskovnoj konferenciji SU-a, o tome smo pisali ovdje.

‘ZOMO uspostavlja režim koji diskriminira’

Ustavni sud više je puta naglasio da zakon ne smije neopravdano pogodovati državi na štetu građana, podsjeća SU.

– Unatoč tomu ZOMO uspostavlja pravni režim koji diskriminira radno aktivne umirovljenike. Ne postoje objektivni kriteriji koji bi opravdali diskriminaciju onih koji rade prema onima koji ne rade. Sporna odredba ZOMO-a bi se od nove godine trebao odnositi na sve zaposlene umirovljenike (starije od 65 godina, žene 63 godine i 9 mjeseci starosti, ako nisu u sustavu bonifikacije), napominju.

Takvo kažnjavanje, u iznosu od nekoliko stotina eura mjesečno, nije opravdano ni javnim interesom.To se posebno odnosi na situaciju kada je njihov rad nužan na tržištu rada, kao naprimjer sezonski na moru. Radi se o paušalnoj penalizaciji cijele skupine građana, što krši ustavno pravo na rad i dostojanstvenu zaradu, kojom pojedinac treba moći osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven život, poručuju iz SU-a.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.