Kako dodatni staž može smanjiti mirovinu? 'Mirovinski fond je balon od sapunice'

Stranka umirovljenika upozorila je na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu na niz nelogičnosti i kontradiktornosti u hrvatskom mirovinskom sustavu. Dvojica umirovljenika iznijela su osobne primjere koji pokazuju kako dodatni rad i uplaćeni doprinosi ne moraju nužno značiti i veću mirovinu. Ispada da u nekim slučajevima ona može biti i manja. Bivši policajac i sveučilišni profesor Petar Veić istaknuo je da je, unatoč višim uplatama od kolega, dobio manju mirovinu i ostao bez bonifikacije. S druge strane, umirovljenik Dario Nađ, koji radi i nakon umirovljenja, suočava se s paradoksom da bi mu novi izračun mirovine mogao značajno smanjiti primanja.

Stranka umirovljenika organizirala je u Zagrebu u srijedu tiskovnu konferenciju na temu ‘Nekonzistentnosti u mirovinskom osiguranju’ ili ‘više radiš i više doprinosa uplaćuješ, manje profitiraš’. Dva umirovljenika objasnila su na svojim primjerima nelogičnosti i kontradiktornost mirovinskog sustava.

Uplaćivao više doprinosa nego kolege, a ima manju mirovinu

Umirovljeni sveučilišni profesor iz Zagreba Petar Veić rekao je da mirovinski sustav mora postati pravedniji, te je iznio osobni primjer nepravde. Priča kako je 27 godina bio policijski službenik, a nakon toga je 20 godina bio u akademskoj zajednici – sve zajedno 47 godina staža.

– Kad sam podnio zahtjev sa 65 godina stavio sam prst u uho jer sam mislio sve je poznato i tu problema nema. Vidio sam par mjeseci ranije kakav je izračun dobio kolega s kojim sam dijelio ured. Tražio sam informativan izračun  sukladan onome što je on dobio, ali na kraju sam vidio da se meni ne prizna rad od 41. do 45. godine u povećanom trajanju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Veić dodaje kako njegovi kolege, baš kao i on, imaju više od 46 godina staža te su dobili bonifikaciju i povećanje mirovine za 27 posto, ali on nije. On je od 2003. godine, od kad se plaćaju i doprinosi na takozvani drugi dohodak, imao dva dohotka (u MUP-u i kao fakultetski profesor kaznenog procesnog prava i kriminalistike, ali i po raznim projektima). Sve skupa to je bila još jedna plaća, kaže, a sad ima manju mirovinu od kolege čije su uplate bile puno manje.

‘Mirovinski fond ja balon od sapunice’

Veić je uložio prigovor, ali na to su mu odgovorili tako da su mu samo poslali rješenje o mirovini, bez da su mu obrazložili zašto mu bonifikacija nije priznata. Zatim je išao na Upravni sud i opet je ostao bez objašnjenja – samo su mu ponovno poslali rješenje o mirovini.

– Kakav je to bezobrazluk? Može li se to u formalno pravnom smislu smatrati kao neko obrazloženje? Ako u jednoj kancelariji nešto priznaju, a u drugoj ne priznaju, o čemu to ovisi? Čak 40 posto mirovinskog fonda financira se izravno iz proračuna, pa to nema nitko u Europi. Mirovinski fond je balon od sapunice i to ga nisu napravili umirovljenici – napravile su ga političke elite koje nisu zainteresirane da to pitanja riješe na civilizacijski prihvaćen način. Zašto to ne rješavaju? Situacija je slična i sa zdravstvenim sustavom. Efekti promjena koje koje dugoročno osiguravaju prosperitet se ne vide vidi u jednoj, dvije, ili tri godine. Tranziciju mirovinskog sustava treba raditi 20 godina da bi ona mogla biti zdravorazumski prihvatljiva. Oni to ne rade jer se u četiri godine to neće osjetiti, a za petu i šestu ih nije briga jer nisu sigurni da će opet imati vlast, kazao je Veić.

Slučaj gdje dodatan staž smanjuje mirovinu, a ne povećava

Umirovljenik Dario Nađ iz Osijeka ostvaruje mirovinu po posebnim propisima za vojne osobe. Osim toga, on je i branitelj te je proveo u ratu 1.150 dana. U mirovinu je otišao 2014. sa 45 godina, ‘preko noći, bez ikakve pripreme’, kaže. Od 2019. godine radi na pola radnog vremena, čime je do sada ostvario oko šest godina novog radnog staža. Od 2020. pokušava da mu se taj staž upiše i da dobije bonifikaciju radi povećanja mirovine. Međutim, nailazi na otpor svih nadležnih institucija. Iako i dalje redovito uplaćuje mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i poreze, upozoravaju ga da ako pokrene novi izračun mirovine, ona više ne bi bila određena prema posebnim propisima nego prema općim. Pravnik HZMO-a mu je rekao da bi to značilo smanjenje od 20 do 30 posto.

– Pa se pitam je li to moguće da netko radi dalje, ostaje u sustavu rada, kao što Vlada promovira, a da mu je mirovina manja. Tko je tu lud? U mirovinskom kažu da moraju vršiti zakon koji je aktualna i da to ne mogu promijeniti. U Ministarstvu branitelja kažu da nisam otišao u mirovinu po propisima za branitelje nego za vojne djelatnike i oni tu ne mogu ništa. Ministarstvo rada je odgovorilo samo jednom rečenicom – da se obratim mirovinskom. A mirovinski me opet vrti u krug i kažu ‘mi samo radimo što je po zakonu’, rekao je Nađ i dodao kako će ove godine prvi put ići takozvana 13. mirovina koja se računa po godinama staža i opet će biti zakinut jer mu se neće računati staž od zadnjih šest godina.

Horvat: Ne nudimo rješenje, ali treba urediti mirovinski sustav

Glasnogovornica Stranke umirovljenika Vesna Horvat rekla je da izdvajanjem ovih primjera Stranka umirovljenika ne nudi rješenja. Također, nemaju odgovor na pitanje treba li osiguranicima povlaštenih mirovina dati dodatna prava za rad u mirovini. Međutim, traže da se mirovinski sustav bolje uredi, da bude transparentan i bez ovakvih raskoraka u pravima, te je dodala da je sustav takav da svi umirovljenici po nečem mogu zavidjeti onima drugima.

– Tražimo da se revidira cijeli mirovinski sustav i uklone sve odredbe koje u diskriminatorni položaj stavljaju pojedine grupe umirovljenica i umirovljenika, prema drugima, rekla je Horvat.

Etički kodeks i pritužbe na državne službenike

Odvjetnica Jajaš je rekla da postoji Etički kodeks državnih službenika i namještenika koji kaže da se građani, dužnosnici i državni službenici mogu obratiti ‘povjereniku za etiku’. Mogu podnijeti pritužbu na ponašanje nekog državnog službenika, priložiti dokaze kojima raspolažu, i sve to u roku od 60 dana od dana saznanja o određenom ponašanju, a najkasnije u roku od šest mjeseci od određenog ponašanja. državni službenici između ostalog obavezni ‘pravodobno i na lako razumljiv način građanima pružiti informacije i podatke iz svoga djelokruga u skladu sa svojim ovlastima i na propisani način’. Također, trebali bi postupati prema građanima bez povlašćivanja ili diskriminacija na bilo kojoj osnovi.

Ako je njihov rad suprotan Etičkom kodeksu svatko ih može pisanim putem, poštom ili elektroničkom poštom tužiti povjereniku. Ali za naše starije sugrađane koji nisu vješti pisanju pritužbi kažimo da se prigovor može podnijeti ‘iznimno, usmenim putem na zapisnik’. Jajaš je također naglasila da ne moramo ni znati tko je i gdje je povjerenik, jer se pritužba daje tijelu državne uprave na čiji rad se žalite. Oni pak moraju pritužbu ‘bez odlaganja proslijediti nadležnom povjereniku za etiku’.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.