Umirovljenici jedva preživljavaju: ‘Na odjeću ne trošim jer ne trebam ništa, a na more ne idem’
Vlada hvali kako neprestano pomažu umirovljenicima te im podižu mirovine, no kada se gleda šira slika te mnogobrojna poskupljenja, moglo bi se reći kako pomaka i nema. Oni jedva preživljavaju jer visina njihovih mirovina može pokriti samo dio najosnovnijih životnih potreba. Neki od razloga niskih mirovina se kriju u penalizaciji, ali i u tome što se tada dio plaće primao na ruke jer niske plaće će jednog dana postati još niže mirovine.
Umirovljenik radi | Foto: Pexels / Janusz Mitura
Kada je riječ o životnom standardu i visini mirovina, ne čudi da su umirovljenici bijesni. Iza njih su desetljeća napornog rada kojim su pridonosili društvu u cjelini, a sada jedva uspiju preživjeti od jedne isplate mirovine do iduće. Da stvar bude kudikamo gora, ovdje je riječ o velikom broju umirovljenika čije mirovine nisu dovoljne za financiranje svih životnih troškova ni na dvotjednoj razini, a kamoli na mjesečnoj. Upravo to su i priznali sami umirovljenici.
Kada plati račune i režije, Dragica jedva preživljava
– Radila sam preko 30 godina u tvornici Borovo i to teško, ponekada i u tri smjene, a sada jedva preživljavam. Moja mjesečna penzija iznosi nekih 350 eura s kojima jedva da mogu normalno živjeti kada platim sve račune i režije. Nemam nekih velikih prohtjeva i ne mogu reći da sam željna nečega, ali ipak pazim na svaki euro. Imam i djecu koja su uvijek tu i spremna da pomognu ako zatreba. Nažalost, znam i neke penzionere iz Vukovara koji su u puno goroj situaciji i koji ne mogu reći da su gladni, ali su zaista željni svega, rekla je Dragica B. iz Vukovara.
Uz tako niska primanja, uvelike joj pomaže uzgajanje voća i povrća u vlastitom vrtu. Tako uspije uštedjeti nešto novca jer cijene na tržnicama polako, ali sigurno idu uzlaznom putanjom, a usputno jede provjerenu hranu iz vlastitog uzgoja. U neposrednoj blizini vrta ima i kokošinjac gdje uzgaja piliće i kokoši od kojih dobiva i jaja za svakodnevne prehrambene potrebe.
– Kupujem ono što moram, a u trgovinama uvijek pratim akcije. To mi je postalo normalno. Na odjeću ne trošim jer ne trebam ništa, a na more ne idem. Dodatno je sve pogoršala inflacija tako da je nešto što je jučer koštalo 10 kuna danas 20 i tako redom, a penzije su minimalno rasle, pojasnila je Dragica, piše balkans.aljazeera.net.
Nažalost, sve češće svjedočimo ovakvim pričama o položaju velike većine umirovljenika diljem Hrvatske čija mirovina ne može omogućiti život dostojan čovjeka. Upravo zbog toga smatraju da su najugroženiji dio društva, no očekuju da bi se i to moglo promijeniti na bolje. Određeni dio umirovljenika, kojima to zdravlje dopušta, radi poslove na pola radnog vremena kako bi dodatno pojačali budžet, o čemu smo već pisali ovdje.
S manje od 300 eura mjesečno živi više od 300.000 umirovljenika
Društveni položaj umirovljenika i visina njihovih mirovina su nepresušan predmet rasprava u Saboru. Jednom prilikom ondje je saborski zastupnik Domovinskog pokreta Danijel Spajić izjavio kako je Vlada povećala mirovine, ali nedovoljno zbog inflacije. Iz tog razloga više od 300.000 umirovljenika u Hrvatskoj preživljava s mirovinom manjom od 300 eura.
– Mi pričamo da se brinemo za naše umirovljenike. Pođite pješice po gradu, pa ćete vidjeti kako umirovljenici gledaju u kante za smeće, gdje će naći plastičnu bocu. Pričam to iz osobnog iskustva: mama mi ima obiteljsku mirovinu od 260 eura. Da nema mene ne bi mogla nikad režije platiti. Umrla bi od gladi. Uvijek za primjer navodim majku, a ima umirovljenika koji imaju i manje. Oni nemaju za što kupiti drva da se griju, a ne za hranu, da plate režije, da se obuku, da kupe lijekove. Mi tim ljudima trebamo početi dizati standard, izjasnio se Spajić.
Razlozi niskih mirovina
Glavni tajnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i predsjednik stranačke podružnice za Vukovarsko-srijemsku županiju Marinko Lukenda je kao jedan od razloga niskih mirovina naveo penalizaciju. Istaknuo je i kako se njegova stranka zalaže za ukidanje penalizacije, o čemu smo pisali ovdje.
Kao preostale razloge, Lukenda je naglasio i problematiku ondašnjih niskih plaća koje su primali današnji umirovljenici. S obzirom na to da je plaća osnovica za današnju mirovinu koju primaju, ne čudi da su im primanja izuzetno niska. Ne treba izostaviti i činjenicu kako im je u to vrijeme dio plaće bio isplaćivan na ruke. Njima treba i dodati i nekadašnje poljoprivrednike koji su današnji umirovljenici, a oni su nekoliko godina samostalno uplaćivali sredstva u mirovinski fond.
– Kod mnogih poslodavaca je bila praksa da se pola plaće, ili nešto više, isplaćuje na račun, a ostatak daje na ruke. To je to vrijeme njima možda bilo dobro, jer su dobivali ‘živi’ novac, ali nitko tada nije razmišljao o posljedicama na visinu mirovina koje osjećaju danas. Drugim riječima malo su izdvajali u mirovinski fond, male su im plaće bile i sada su im isto tako i male mirovine, kaže Lukenda, a piše balkans.aljazeera.net.
Treba se zalagati za veće plaće
U Hrvatskoj trenutno živi najmanje 800.000 umirovljenika od kojih veliki dio ima zaista niske mirovine, izjasnio se Lukenda koji je dodao da se bilježi rast prosječne mirovine koja iznosi oko 450 eura. Isto tako, podsjetio je i na niz mjera pomoći Vlade umirovljenicima.
– Bit ću zadovoljan položajem umirovljenika onda kada svaki umirovljenik bude zadovoljan, a to će teško dogoditi. Kao HSU zalažemo se ne samo za ukidanje penalizacije nego i uvođenje 13. mirovine, češće usklađivanje mirovina i niz drugih stvari koje bi poboljšale kvalitetu života umirovljenika u Hrvatskoj. Moramo se svi zajedno zalagati za veće plaće u Hrvatskoj jer će tada i mirovine biti veće. To je jednostavno sve vezano jedno za drugo i ako jedan dio slagalice ne bude kako treba pojavljuje se problem koji pogađa na desetine tisuća ljudi, kazao je Lukenda, prema pisanju balkans.aljazeera.net.
Iz Vlade su istaknuli niz donesenih odluka i onih čije je donošenje u planu. Podsjetili su i na to kako stoje iza povećanja najniže mirovine za tri posto i obiteljske za 10, što je stupilo na snagu od 1. siječnja prošle godine. Vlada je imala šest novčanih intervencija u iznosu od gotovo 375 milijuna eura za 700.000 umirovljenika. U sklopu još jedne Vladine mjere, isplaćena je jednokratna pomoć svim umirovljenicima s mirovinom do 840 eura kojih je u Hrvatskoj više od 830.000.
