Ukidanje penalizacije: Vlada ne nagrađuje umirovljenike, već ispravlja nepravdu
Ekonomski stručnjak Danijel Nestić smatra da ne treba ukinuti penalizaciju, odnosno umanjenje mirovina prijevremenih umirovljenika. Glavna teza mu je da će time profitirati za 20.000 eura, jer dulje primaju mirovinu od onih u starosnoj. Međutim, mirovina nije kapital, nego mjesečno primanje, solidarni i socijalni mehanizam zaštite u starosti. Uostalom, nitko ne zna koliko će dugo živjeti.
Pexels
Prilično kontroverzan stav o ukidanju penalizacije iznio je više puta ekonomski stručnjak Danijel Nestić. Znanstvenik s Ekonomskog instituta i član radne skupine za reformu mirovinskog sustava, izračunao je da će prijevremeni umirovljenici ukidanjem penalizacije sa 70 godina profitirati za oko 20.000 eura, o čemu smo pisali ovdje. Smatra da ukidanje penalizacije nije pošteno te da će poticati odlazak u mirovinu sa 60 godina.
Mirovna nije kapital, a nitko ne zna koliko će živjeti
Kao glavni razlog ove, po njegovom mišljenju, nepravde navodi argument da prijevremeni umirovljenici dulje koriste mirovinu, jer u nju ranije idu. S tog stajališta oni će ‘zaraditi’ više. Međutim, takvo sagledavanje stvari nije cjelovito. Prvo, nitko ne zna koliko će živjeti, imao on 60 ili 80 godina. To znači da netko može otići u prijevremenu mirovinu sa 60 i umrijeti sa 70, odnosno prije nego li uopće dočeka ukidanje penalizacije. S druge strane, netko može otići u starosnu mirovinu sa 65 i živjeti narednih 30 godina. Takvi slučajevi nisu iznimka pa ne može biti ni pravilo Nestićeva tvrdnja da će prijevremeni umirovljenici dulje primati mirovinu od starosnih te time u konačnici profitirati ukidanjem penalizacije.
Druga stvar je da mirovina nije dugoročni kapital i ne može se prikazivati na način profita, odnosno kapitalizacije sredstava. Mirovina iz prvog stupa isplaćuje se po načelu međugeneracijske solidarnosti kao mjesečno primanje u starosti. S obzirom na to da su mirovine u Hrvatskoj vrlo male te one radničke čine 40 posto prosječne plaće, one su i mehanizam zaštite od siromaštva i bijede u starosti. Čak 61 posto samaca starijih od 65 godina u riziku je od siromaštva. Prag rizika od siromaštva iznosi 617 eura za samce, a toliku mirovinu nema ni dvije trećine umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje.
Temeljna funkcija sustava je socijalna sigurnost
– Javni mirovinski sustav ne funkcionira po istim principima kao privatno mirovinsko osiguranje, te se isplata mirovine ne mora nužno vezati uz matematičke i aktuarske izračune, posebno uzimajući u obzir njegovu temeljnu funkciju osiguranja minimalne razine socijalne sigurnosti za sve korisnike mirovina, navode i iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Treća stvar je da se penalizacija ukida sa 70 godina i zato da bi se ispravila nepravda prema umirovljenicima koji su kažnjeni većim stopama umanjenja prijevremene mirovine. U Hrvatskoj postoje četiri važeća režima i čak devet skupina penalizacije. Nekima se mirovine tako umanjuju za šest, a nekima za čak 20 posto, o čemu smo pisali ovdje. Osim ukidanja penalizacije, umirovljeničke udruge traže i da se do ukidanja sa 70 godina stopa penalizacije izjednači za sve na 0,15 posto, kao i da se penalizacija najnižih mirovina potpuno ukine. Upravo je iz takvih zahtjeva jasno u čemu leži nepravda penalizacije mirovina.
Kaznu će i dalje plaćati deset godina, a radili su više
Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu sa 60 godina života i 35 godina staža. Žene od 1. siječnja 2025. trebaju imati najmanje 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža. Više o uvjetima za mirovinu pročitajte ovdje. Prijevremeni umirovljenici imaju u prosjeku četiri godine staža više nego oni starosni, ali zbog penalizacije im je mirovina oko deset posto niža. Većina pak starosnih umirovljenika u mirovinu ide s jako malo godina staža, jer je prvi uvjet već 15 godina, o čemu smo pisali ovdje.
Na kraju, ostaje činjenica da će prijevremeni umirovljenici i dalje deset godina plaćati kaznu zato što su u mirovinu otišli pet godina ranije. Umirovljeničke udruge tražile su da se penalizacija ukine sa 65 godina, dakle po dosezanju životne dobi za starosnu mirovinu. Prijedlogom ukidanja penalizacije sa 70 godina, Vlada je napravila svojevrsni kompromis, ukinula djelomično nepravdu, a opet zadržala kažnjavanje u manjem obimu. No, zasigurno nije nagradila umirovljenike niti time nanijela nepravdu prema onima koji su otišli u starosnu mirovinu.
*Komentar je stav autora i ne odražava stav redakcije
