Stručnjak o ukidanju penalizacije: ‘To nije pošteno, poticat će ranije umirovljenje’
Danijel Nestić, znanstvenik s Ekonomskog instituta i član radne skupine za reformu mirovinskog sustava, izračunao je da će prijevremeni umirovljenici ukidanjem penalizacije sa 70 godina profitirati za oko 20.000 eura. Razlog? Dulje koriste mirovinu, jer su mlađi pa dulje žive. Stručnjak smatra da ukidanje penalizacije nije pošteno te da će poticati odlazak u mirovinu sa 60 godina.
Danijel Nestić Foto: Mirovina.hr
Mirovinskom reformom u Hrvatskoj će umirovljenicima koji su otišli u prijevremenu mirovinu, ili će tek otići, penalizacija biti ukinuta kada napune 70 godina. Penalizacija je kazna, umanjenje mirovne zbog ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. Hrvatska sada ima četiri važeća režima i čak devet skupina penalizacije, o čemu smo pisali ovdje. Maksimalna kazna za umirovljenike tako se kreće od šest pa sve do 20 posto.
‘Ukidanjem penalizacije do 20.000 eura više’
Prijevremeni umirovljenici imaju više godina staža od starosnih, ali zbog umanjenja imaju manje mirovine. Više staža imaju iz jednostavnog razloga što je za odlazak u prijevremenu mirovinu uvjet 35 godina staža (izuzetak su žene s 33 godine i devet mjeseci), a u starosnu 15 godina. Unatoč tomu, neki stručnjaci smatraju da će ukidanje penalizacije predstavljati nepravdu prema starosnim umirovljenicima, jer će njihove mirovine biti veće.
Danijel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb i član radne skupine za reformu mirovinskog sustava pri Ministarstvu rada, izračunao je da će prijevremeni umirovljenici ukidanjem penalizacije s navršenih 70 godina profitirati za oko 20.000 eura, a pod uvjetom da imaju jednak radni staž kao starosni umirovljenici. Razlog? Dulje koriste mirovinu, jer su mlađi pa dulje žive. Da je ukidanje kazne za prijevremene mirovine korak unazad, Nestić je već ranije ukazao, o čemu smo pisali ovdje.
Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike navode da korisnici koji u mirovinu odlaze s 60 godina života prosječno primaju mirovinu 22 godine, dok oni koji se umirovljuju sa 65 godina mirovinu koriste oko 18 godina, navodi lidermedia.hr.
Ministarstvo rada: ‘Razina socijalne sigurnosti je važna’
Primjer su dva umirovljenika s istim stažem. Jedan odlazi u starosnu mirovinu sa 65 godina i prima 650 eura mjesečno, a drugi ide u prijevremenu mirovinu s 60 godina i zbog penalizacije od 12 posto prima 572 eura. Starosni umirovljenik bi tijekom 18 godina primio ukupno 140.400 eura, dok bi prijevremeni umirovljenik tijekom 22 godine primio 151.008 eura, odnosno čak oko 10.000 eura više. Kada mu se ukine penalizacija nakon 70. godine, isti prijevremeni umirovljenik tijekom 22 godine mirovine primit će ukupno 162.240 eura, što je 22.000 eura više od starosnog umirovljenika, odnosno oko 15,5 posto više.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu da se penalizacija sada ukida na prijedlog umirovljeničkih udruga. Jedan od razloga je i taj što osobe s istim brojem godina staža imaju različite mirovine, a zbog različitih stopa umanjenja koje su se mijenjale s vremenom.
– Javni mirovinski sustav ne funkcionira po istim principima kao privatno mirovinsko osiguranje, te se isplata mirovine ne mora nužno vezati uz matematičke i aktuarske izračune, posebno uzimajući u obzir njegovu temeljnu funkciju osiguranja minimalne razine socijalne sigurnosti za sve korisnike mirovina, naveli su iz Ministarstva rada.
Korisnici prijevremene starosne mirovine u prosjeku imaju četiri godine više mirovinskog staža (35 godina i 11 mjeseci) od korisnika starosnih mirovina (31. g i 11 mjeseci). Mirovina im je u prosjeku 10 posto niža od starosne mirovine. Prosječna starosna mirovina u travnju 2025. iznosila je 651 euro, a prosječna prijevremena starosna mirovina iznosila je 589 eura.
‘Ukidanje penalizacije poticat će prijevremenu mirovinu’
– Često se kao argument protiv „penalizacije“ spominje da su prijevremeni umirovljenici počeli ranije raditi. Ali to je njihov osobni izbor. Zašto bi trebalo posebno nagraditi nekoga tko se zaposlio s 20 godina i odradio 40 godina staža u odnosu na osobu koja se zaposlila s 25 godina i ima istih 40 godina staža. Netko je izabrao raditi. Druga osoba je izabrala daljnje obrazovanje, fakultet. Za vrijeme studiranja joj ne ide staž, a ipak je uložila određeni napor. Ali i to je osobni izbor. Ako smislimo posebne bonuse za rani početak radnog vijeka, hoćemo li time obeshrabriti obrazovanje? Hoćemo li poslati poruku da obrazovanje nije važno? Treba li kazniti s nižom mirovinom one koji su išli na fakultet i kasnije se zaposlili? Na zaboravimo, nagrada jednima je u relativnom smislu kazna drugima, čak i ako se drugima ništa ne mijenja, smatra Nestić.
Za osobu koja u ranijoj životnoj dobi odlazi u mirovinu možemo očekivati da će primiti veći broj mirovina od osobe koja kasnije odlazi u mirovinu, nastavlja ovaj stručnjak. Zato, kaže, kod dvije osobe koje imaju identične plaće i identičan staž, osoba koja ranije odlazi u mirovinu mora dobiti umanjenu, odnosno penaliziranu mirovinu kako bi se kompenzirao već broj mirovina koju će primiti.
– Ukidanje penalizacije nakon 70. godine nije pošteno. Ovakva mjera poticat će odlazak u prijevremenu mirovinu, smanjiti ponudu na tržištu rada i konačno smanjiti prosječne iznose mirovine, za Lider zaključuje Nestić.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
